Dostupni linkovi

logo-print

Šta poslije isteka mandata parlamenta državne zajednice?


Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković decidan je u odgovoru na pitanje šta poslije isteka roka 25. februara, odnosno 3. marta:

“Po meni je najodrživije rješenje dogovor Srbije i Crne Gore o stvaranju saveza suverenih i međunarodnih priznatih država. Ja mislim da već postoji određena naklonost u međunarodnoj zajednici prema tom projektu, jer neko će reći novi Beogradski sporazum, neko će reći ili podgorički, bilo gdje da se sjedne, ali uglavnom kao što je suspendovana ona Jugoslavija Beogradskim sporazumom, tako može i ova državna zajednica. A ako hoćemo da idemo na, kako kažu, da se spasi što se spasiti može onda jedino izmjenama i dopunama Povelje”.

Borislav Banović iz Socijaldemokratske partije podsjeća na situaciju nakon gašenja Savezne republike Jugoslavije i nastanka državne zajednice Srbija i Crna Gora:

“Naime, ugledajući se na pravnu analogiju u slučaju kada je nestajala SRJ i njena Skupština koja upravo po ovoj Ustavnoj povelji ima legitimitet, to jest, imala je mandat sve do verifikacije saziva nove Skupštine državne zajednice. Tako da, s obzirom da nema rješenja sličnog za ovu Skupštinu, pretpostavljam da se može po toj analogiji riješiti i nastavak mandata ove do izbora nekad neke nove Skupštine”.

Lider Narodne stranke Dragan Šoć kaže da situacija nije jasna, jer bi, poštujući pravne norme, poslanici izgubili legitimitet. Međutim, sa druge strane podsjeća da postoji pravilo da ne može biti diskontinuiteta u organima vlasti:

“Tako da ja očekujem da će čitava ta pravna zavrzlama se riješiti na neki način što će se postojećim institucijama, parlamentu i Savjetu ministara, prećutno ili izričito produžiti mandat u ovom sastavu, čekajući politički rasplet događaja”.

U Socijalističkoj narodnoj partiji, prema riječima visokog funkcionera Nevena Gošovića, računaju da će intervenisati Evropska Unija:

“U jednoj takvoj situaciji poslanici će faktički i dalje ostati poslanici Skupštine Srbije i Crne Gore, ali će biti doveden u pitanje legitimitet njihovih odluka. Zbog svega toga zaista se nameće neminovnost preduzimanja stavova od strane Evropske Unije, jer je evidentno da se ta situacija neće razriješiti imajući u vidu dosadašnji odnos aktuelne vlasti u Crnoj Gori prema poštovanju Ustavne povelje, sloboda i prava građana u vezi neposrednih izbora”.

Za Budimira Aleksića iz Srpske narodne stranke, nakon što Skupština državne zajednice izgubi legitimitet može, kako je rekao, “Biti svašta”:

“Nakon toga može biti svašta. Ako režim suspenduje Ustav i zakon, onda se može očekivati svašta. Onda se mogu očekivati reakcije građana da rade što hoće. Ja mogu onda da radim što hoću. Ko mene može da ograniči da poštujem Ustav i zakon Crne Gore? Ne moram nijedan zakon ove države da poštujem, ne moram da poštujem Ustav. Mogu da radim što hoću, jer je potpuni haos i bezakonje i anarhija”.

Poslanik Liberalnog saveza u Skupštini državne zajednice Aleksandar Marković zaključuje da će kao i do sada umjesto prava, prednost u rješavanju nastale situacije imati truli politički dogovori:

“Što se tiče pravnog gledišta ono se ne može premostiti. Međutim, mi već petnaest godina živimo u državi u kojoj se pravo ne poštuje, nego postoje samo truli politički kompromisi koje su pravile političke elite i u Crnoj Gori i u Srbiji. Sve ovo što se dešava u posljednjih petnaest godina, pogotovo manipulacija oko državnog statusa koje se rade na najvišem državnom nivou, su u suštini dokaz da će se i ovoga puta raditi na isti način”.
XS
SM
MD
LG