Dostupni linkovi

Novinari – neprijatelji svake vlasti


Za novinare to je slaba utjeha –- tjednik „Globus“ podastro je podatke da su i glavni urednik lista Igor Alborgeti, te još nekoliko novinara, također bili predmetom obrade tajnih službi. A onda je Županijski sud u Splitu, na dva mjeseca zatvorske kazne, uvjetno na godinu dana, pravomoćno osudio novinarku Ljubicu Letinić, zbog navodne klevete. Sve to stvorilo je vrlo napete odnose između novinara i vlasti, ali i lošu sliku Hrvatske u svijetu, kaže doktorica Gordana Vilović, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu:

„Ovo što se sad događa u Hrvatskoj je naprosto jedan prirodan slijed događaja kroz cijelu 2004. godinu. Naime, ako pratimo malo kronološka zbivanja – pritisaka, prijetnji i zastrašivanja novinara, onda ćemo uočiti da je bilo preko dvadeset slučajeva kada je politika, zatim ljudi koji su se pronašli ugroženima, vršili zaista najveće pritiske do sada na novinare. Od toga da su im prijetili smrću, pa do toga da su im slali različita pisma i da su ih prisluškivali. Za jednu zemlju koja kani biti članicom Evropske unije, naravno da je ovo što se kod nas događa zastrašujuće.“

Mario Kavain, novinar „Jutarnjeg lista“ i jedan od šestorice onih koji je pratila Protuobavještajna agencija, ističe pak da se radi o kontinuitetu u kojem vlast, bez obzira tko na njenom čelu bio, doživljava novinare kao svoje glavne neprijatelje:

„Cijela ova situacija, po meni, ukazuje više na jednu problematično shvaćanje demokracije, demokratskih procesa i institucija, kako od strane Tuđmanove vlasti, tako od strane aktualne vlade. Što znači da u Hrvatskoj postoji taj kontinuitet gledanja na medije kao na apriorne neprijatelje i na kritičko mišljenje kao na opasnost po vladu. Novinari su upali u probleme prvenstveno zato što su pisali o vladinoj nesposobnosti da pronađe generala Gotovinu, a manje o tome gdje bi Gotovina mogao biti.“

Profesorica Gordana Vilović, koja spada među dobre poznavatelje odnosa vlasti i medija, smatra pak da najnoviji primjeri afera s prisluškivanjem novinara i sudskim presudama, sa mogućim zatvorskim kaznama, ukazuju da je Hrvatska, bez obzira koliko bila blizu Europi, još uvijek daleko od njenih demokratskih standarda:

„Mislim da se u Hrvatskoj dogodio paradoks, ali da su sve one ocjene koje su dale međunarodne organizacije zapravo točne i da Hrvatska samo prividno ima slobodu, a novinari su se našli ponovno u situaciji da se bore za svoje slobode i za svoje mjesto pod suncem. Za slobodu tiska je prije svega potrebna otvorenost jednog društva i garancija da ima smisla svaka silna borba za ulazak u Evropsku uniju i za sve ostale slobode.“
XS
SM
MD
LG