Dostupni linkovi

logo-print

Blef ili realna prijetnja?


U trenutku kada je americki drzavni sekretar Kondoliza Rajs svodila bilanse svoje evropske diplomatske misije, usmjerene pored ostalog na koordinaciju trans-atlanskih napora u suocavanju sa iranskom nuklearnom prijetnjom, u Pjongangu su se vlasti putem televizije oglasile sljedecim saopstenjem:

“Preduzeli smo odlucne korake na povlacenju iz Sporazuma o nesirenju nukelarnog oruzja i proizveli smo atomsko oruzje za samoodbranu i kako bi parirali sve otvorenijoj politici Busove administracije da izoluje Demokratsku Narodnu Republiku Koreju”.

Reagujuci na saopstenje u kojem se takodje najaviljuje povlacenje Sjeverne Koreje iz sestostranih pegovora o njenom atomskom programu, americki drzavni sekretar je u Luksemburgu na konferenciji za novinare ocijenila:

“Uvjereni smo da SAD u saveznistvu sa Juznom Korejom i sa mogucnostima odvracanja na Korejskom poluostrvu mogu da se suoce sa svakom potencijalnom prijetnjom Sjeverne Koreje i ja mislim da oni to razumiju, ali mi im nudimo drugaciji izlaz.”

Kondoliza Rajs koja je Sjevernu Koreju nedavno svrstala u grupu drzava koje predstavljaju ”predstraze tiranije” ostavlja, dakle, otvorenom opciju pregovora.

Americki obavjestajci vec duze nagadjaju da rezim sjevernokorejskog vodje Kim il Dzonga ima na raspolaganju od 3 do 7 atomskih bombi. Do proslog cetvrtka zvanicnici Sjeverene Koreje nikada nisu otvoreno govorili da mogu staviti prst na atomski obarac, vec su pominjali oruzje kojim se citavi gradovi pretvoraju u ”more od vatre.” Da li je u pitanju blef ili stvarna prijetnja?

Portparol Medjunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mark Gvozdecki kaze da nema nacina da se utvrdi prijeti li Kim Dzong Il corcima ili silosom u kome je raketa sa nuklarnom glavom:

“Posto nemamo inspektore na terenu u Sjevernoj Koreji, duze od 2 godine, nema nacina da mi ili bilo ko drugi provjerimo vjerodostojnost njihovog saopstenja.”

Nakon protjerivanja inspektora UN-a iz Sjeverne Koreje 2002. godine, Amerika je odgovorila blokadom isporuka besplatne nafte u skladu sa nagodbom iz 1994. s ciljem da ova komunisticka zemlje ostane ucesnik Sporazuma o nesirenju atomskog oruzja i odustane od razvoja tog oruzja. Pjongjang, da bi pokopao atomske ambicije, trazi milijarde dolara pomoci i kredita. SAD insistiraju da od toga nema nista dok sjevernokorejska vlada ne objelodani sve nukelarne programe i ne dozvoli medjunarodnu verifikaciju u roku od 3 mjeseca. Nesto slicno uradila je Libija.

Na najnoviju ponudu Sjeverne Koreje na direktne pregovore, portparol Bijele Kuce Skot Meklelan u petak je odgovorio:

“Sestostrani pregovori su put da se problem rijesi miroljubivo. Mi smo takodje jasno rekli da Sjeverna Koreja ima siroke mogucnosti direktnih kontakata sa nama u okviru sestostranih pregovora”.

Kina, domacin pomenutih pregovora nasla se u najnovijoj igri nerava u delikatnoj poziciji. Za Peking je kao i za Ameriku neprihvatljivo da Sjeverna Koreja postane clan kluba nuklearnih sila, ali za razliku od Vasingtona ne zeli smjenu komunistickog rezima, jer bi lavina izbjeglica krenula preko zajednicke granice.

Kina ima pravo veta u Savjetu bezbjednosti UN-a. Ako SAD diplomatsku bitku prenesu pod svodove Svjetske organizacije, Kina moze blokirati eventualne sankcije protiv sjevernokorejskog rezima. To bi pak znacilo samar kineskim ambicijama u medjunarodnoj areni, jer njeni napori da disciplinuje mnogo manjeg susjeda nisu uspjeli.

Ukolilko Kim Dzong Il svojim generalima naredi da testiraju atomsku bombu, svi dosadasnji kineski pozivi na strpljenje sa Sjevernom Korejom bice samo tracenje vremena. Americki drzavni sekretar Donald Ramsfeld ne ostavlja u tom smislu nikakve dileme:

“Imajuci u vidu prirodu diktatorskog rezima i represiju nad sopstvenim narodom, valja se zabrinuti u vezi sa oruzjem takve moci u rukama rezima takve naravi. Ne vjerujem da iko to rukovodstvo moze okarakteristai uzdrzanim”.

Sjeverna Koreja sa prstom na nukelarnom obaracu izmijenila bi citavu bezbjednosnu ravnotezu na sjeveroistoku Azije. Saopstenjem od proslog cetvrtka hiroviti Kim Dzong Il je ohladio, ali ne i sasvim unistio nade da ce nakon osmomjesecnog zastoja pregovori o atomskom programu Sjeverne Koreje krenuti s mrtve tacke.

Neki analiticari isticu da jos nije nacinjena nepopravljiva steta i da dramaticna saopstenja i zastrasivanja iz Pjongjanga nisu novost. Radi se o tome da Kim Dong Il samo “tvrdi pazar” prije nove runde dijaloga, u kojem su pored predstavnika dvije Koreje, angazovani SAD, Rusija, Kina i Japan.
XS
SM
MD
LG