Dostupni linkovi

logo-print

Nesporazumi oko restitucije


Jedan od najtvrđih oraha za predstavnike vlasti u BiH posljednjih godina je restitucija. Problem nacionalizovane i konfiskovane imovine sporadično se nastojao riješiti, ali pravih efekata nije bilo. Stoga je nedavna obavijest iz državne komisije za restituciju, da su dogovoreni osnovni principi, konačno označila pokretanje ovog procesa s mrtve tačke. Komisija se opredijelila za tzv. naturalni oblik, odnosno za vraćanje imovine gdje god je to moguće.

Mustafa Begić, predsjednik Komisije, upozorava da će u nekim slučajevima biti teško poštovati ovaj princip:

“I kroz privatizacijski proces zahvatana je imovina koja je trebala biti predmet restitucije - i trebala bi biti predmet restitucije. Mi smo 1991. godine internom dopunom Zakona o prometu nepokretnosti naznačili zakone po kojima je oduzimana imovina i kojima je zabranjeno da se ta imovina stavlja u promet. Međutim, situacija je na terenu drugačija. Imamo i sad opštine koje tu imovinu stavljaju u promet.”

Toga su svjesne i vjerske zajednice koje, inače, zastupaju stav o vraćanju imovine. Okolnosti su sada drugačije i nije moguće vratiti zgrade kakva je, naprimjer, popularna sarajevska Sloga, ili ona u kojoj je je smješteno Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Boris Kožemjakin, potpredsjednik Jevrejske zajednice u BiH, kaže:

“Bili bismo jako zadovoljni ako što je moguće više bude vraćeno. Ukoliko to, međutim, ne bude moguće, za određene objekte vjerovatno će se desiti slično, smatramo da bi praktično oni morali biti na određen način finansijski kompenzirani, ali ne certifikatima, vaučerima i nekim sličnim rješenjima, nego u novcu, po tržišnoj vrijednosti, s tim što bi to moglo ići u određenom broju rata, odnosno da država stvori javni dug i tako kompenzira stvarne vlasnike.”

I Pravoslavna crkva, u čijem vlasništvu su, naprimjer, zemljište gdje se sada nalazi jedan olimpijski objekat i zgrada državnih institucija na Marijin dvoru, morat će uvažavati novonastale okolnosti. U Mitropoliji dabrobosanskoj Vanja Jovanović ističe:

“Naravno, naturalna restitucija, ali svaki dio te imovine zahtijeva i poseban pristup. Znači, postoji negdje gdje će morati postojati dogovor, postoji nešto za što ćemo morati sjesti pa se dogovoriti na koji ćemo način nešto realizovati, jer ne možeo sad tražiti da se diže Zetra i da nam se vrati zemlja. Mora postojati nekakav dogovor oko toga kad je u pitanju ta imovina, jer je to specifična imovina, pogotovo što su na njoj nastajale razne institucije. Znači to je zemljište koje se prostire skroz tamo do Muzeja. Kad su bar u pitanju zemljišta, onda moramo sjesti, pa se dogovoriti.”

Za razliku od drugih vjerskih zajednica, Islamska se protivi datumu 1. januar 1945. od kojeg će se vraćati oduzeta imovina. Direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u BiH, Nezim Halilović, kaže da to nije pravedno rješenje:

“Stav Vakufske direkcije u BiH je nepromijenjen. On je više puta iskazivan u pisanim i elektronskim medijima, a to je da se Islamska zajednica, odnosno Vakufska direkcija ne slažu sa godinom restitucije za koju se zalaže Komisija. Godina za koju se mi zalažemo u Islamskoj zajednici je 1918., jer smo upravo u periodu 1918. - 1939. najviše oštećeni, jer je agrarnom reformom oduzeto najviše zemljišnih posjeda, kako vakufskih, tako i Bošnjaka kao fizičkih lica.”

Komisija za restituciju još nije postigla stav o principu koji će važiti za oduzete stanove i poslovne prostore. U Hrvatskom kulturnom društvu “Napredak”, koje u vlasništvu ima najviše luksuznih stanova, zgrada, domova, konvikata, nismo pronašli sagovornika. Međutim, vlasnici se nadaju kako će i tu važiti princip naturalne restutucije. Direktor Vakufske direkcije, Halilović, ističe:

“Nadamo se da će, kada su u pitanju stanovi i poslovni prostori, biti vraćeni u naturalnom obliku i to je najjeftinije i najefikasnije za državu BiH.”

Boris Kožemjakin, potpredsjednik Jevrejske zajednice, kaže:

“Što se tiče stanova i poslovnih prostora, mislim da bi isti princip trebalo zauzeti. Naime, današnji korisnici stanova su stvarno u jednoj poziciji da su praktično dovedeni, bez svoje krivice, u situaciju da se nalaze u tuđem. Mislim da bi trebalo stanove faktički vratiti vlasnicima, ali da stanare koji danas u njima stanuju, koriste, treba zaštiti do njihove biološke smrti, ali bez prava nasljeđivanja takvih stanova.”

Sve bi trebalo biti poznato do juna mjeseca ove godine, kada će Komisija BiH za restituciju nacrt zakona uputiti Vijeću ministara. Tako će početi još jedan bolan proces u BiH, o čemu svjedoče i riječi predsjednika Komisije, Mustafe Begića:

“Cijenimo da je to jedan od težih zakona, težih zakonskih zahvata, težih iz razloga što je uzeta velika imovina, težih iz razloga što je ta imovina promijenila svoje oblike, pa imamo i gdje je promijenila i vlasnike.”

Procjenjuje se da je do sada u BiH nacionalizacijom ili drugim procesima oduzeto oko 600 000 kvadratnih metara zemljišta, nekoliko stotina preduzeća, a o broju stambenih objekata postoje različiti podaci - od nekoliko stotina do nekoliko hiljada. I to je zadatak za Komisiju.
XS
SM
MD
LG