Dostupni linkovi

logo-print

Češko-slovački model za Srbiju i Crnu Goru


Miodrag Vlahović, ministar inostranih poslova u Vladi Crne Gore, tokom današnjeg boravka u Pragu susreo se sa českim kolegom Cirilom Svobodom, te njegovim zamjenicima za Evropsku uniju i bilateralne odnose Vladimirom Milerom i Petrom Kolaržom, sa kojima je na press-konferenciji odgovarao na pitanja novinara.

RSE: Možete li ukratko opisati razloge svoje posete i razgovore koje ste imali?

VLAHOVIĆ: Nama je posebno bitno da u godini koja je pred nama - 2005. - pokušamo da upoznamo što više naših prijatelja u Evropi sa onim što su stavovi i gledišta Crne Gore u pogledu razvoja situacije u našoj zemlji. Naravno, želimo da ih upoznamo i sa našim specifičnim odnosima sa Republikom Srbijom, u okviru državne zajednice koja ima izvjesne probleme u svom funkcionisanju i u perspektivi. I naravno, želimo da ukažemo na mogućnosti i na šanse koje su pred nama, a u čemu Crna Gora ima neke specifične prijedloge. Čini nam se da je potrebno, dok se neka druga regionalna pitanja rješavaju ili se pokušavaju riješiti, kao što je pitanje Kosova, razgovarati o nekim scenarijima koji su mogući između Srbije i Crne Gore i koji bi bili dobri i za Srbiju i za Crnu Goru, ali i za cijeli region, pa samim tim i za Evropu, a to je da postojeću državnu zajednicu koja, uz našu najbolju volju, ne funkcioniše kako bi trebalo i kako su se možda neki od nas nadali, preformulišemo i reformiramo u nešto što bi, uslovno rečeno, moglo da bude savez nezavisnih država između Republike Srbije i Republike Crne Gore, pri čemu Crna Gora u cijelom tom kontekstu regionalnih i srpsko-crnogorskih perspektiva, želi da jednostavno formalizuje svoje međunarodno priznanje, da bude uvažena kao međunarodno priznata, dakle nezavisna i suverena država, a svi ostali scenariji i sve ostale konstelacije, svi ostali državnopravni okviri bi u tom kontekstu i pod tim uslovima za nas bili prihvatljivi.

Zbog toga smo danas imali evo i čast i priliku da razgovaramo sa našim češkim prijateljima, sa Gospodinom Kolaržom, imali smo čast da nas primi i ministar inostranih poslova, gospodin Svoboda, gdje smo u jednom krajnje otvorenom i prijateljskom razgovoru, veoma srdačnom kao između pravih prijatelja, ovo što sam vam sada kazao, u malo dužoj formi pokušali da objasnimo.

RSE: Jučer ste bili u Francuskoj, danas ste ovde u Pragu. Ima li razlika među članicama Evropske unije u percepciji onoga što Vi njima govorite, a to je politika Crne Gore?

VLAHOVIĆ: Razlike su neizbježne, i one su logične. Prvo, radi se o zemljama koje su u različitim vremenima i na različite načine ušle u samu Evropsku uniju, s jedne strane, i s druge strane se radi o zemljama koje imaju drugačije istorije, koje imaju neko posebno istorijsko iskustvo i samim tim sa manje ili više pažnje ili sa manje ili više interesa gledaju na stvari na zapadnom Balkanu. Ono što je za nas ohrabrujuće, i na ovoj, veoma značajnoj adresi za nas, dakle u Pragu, u Češkoj Republici, pa i u samom Parizu, u Francuskoj, postoji sasvim vidljivo razumijevanje onoga što mi govorimo. Naši prijedlozi su dočekani sa pažnjom, sa dužnim interesovanjem. Mi naravno ne očekujemo da ono što mi sada govorimo bude prihvaćeno ad literam i odmah, međutim sigurno je da su svi naši sagovornici ovdje i na drugim adresama u Evropi, koje su nama zaista značajne, svaka ponaosob i sve one zajedno, jednostavno sa dužnom pažnjom i interesovanjem saslušali ono što mi mislimo i kako mi projektujemo našu poziciju u regionu i kako projektujemo poziciju regiona u Evropi.

Naravno, pred nama je jedan, čini mi se, veoma intenzivan i naporan put ili period, ako hoćete, u ovoj godini i u narednoj, da ono što je u crnogorskim rukama, a to je mogućnost da iz naše specifične pozicije projektujemo našu ulogu i našu perspektivu u regionu i perspektivu regiona kao cjeline, da to bude saslušano na mjestima koja su za nas značajna i da bude, u trenutku kada se bude o nekim stvarima odlučivalo, rekao bih, uvaženo. Ono što je za nas bitno jeste to da će Crna Gora da se uzdrži od bilo kakvih unilateralnih rješenja tokom 2005. godine, to je ono što smo mi rekli svim našim evropskim partnerima, pa i danas ovdje našim uvaženim domaćinima. Međutim, naravno, ukoliko postoji mogućnost da nađemo odgovarajući zajednički jezik sa Republikom Srbijom i naravno suglasnost i podršku Brisela, mi ćemo biti spremni na sve scenarije koji, kažem, treba da imaju, što se nas tiče, jedan element koji je neophodan, a to je međunarodno priznanje Republike Crne Gore kao nezavisne i suverene države. Ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo uraditi ono što se na svim relevantnim adresama, ne samo u Evropi nego i u svijetu, prihvata kao potpuno nesporna stvar, mi ćemo do 1. marta iduće godine organizovati referendum u skladu sa pozitivnim pravom u Republici Crnoj Gori i u skladu sa međunarodnim ugovorima koji su definisali postojeću državnopravnu vezu između Republike Srbije i Republike Crne Gore.

RSE: I Vi i predsjednik Vujanović u nekoliko navrata ste isticali češkoslovački model razlaza kao model koji bi bilo dobro primeniti u slučaju Crne Gore i Srbije. Da li je danas i o tome bilo reči?

VLAHOVIĆ: Ja sam bio spreman da danas ponovim tu vrstu argumentacije za koju smatram da je sasvim dobronamjerna i korektna i da ima svoje puno utemeljenje i rezon, a to je jednostavno činjenica da razdvajanje, mirno, demokratsko, korektno, prijateljsko razdvajanje dvije zemlje, koje uopšte ne znači građenje zidova između susjeda, nego naprotiv definisanje i profilisanje kapaciteta, političkih, socijalnih, kulturnih i drugih, najbolja je osnova za put prema Evropi. Dakle, koncept podijeljenosti suvereniteta, to jest dijela suvereniteta sa evropskom porodicom, za nas je potpuno jasan, korektan, nesporan cilj. Jedino što želimo, to je prije toga da budemo profilisani, da budemo uvaženi kao suverena i nezavisna zemlja. Ono što su Česi i Slovaci uradili i što, čini mi se, može da bude primjer za budućnost i perspektivu srpsko-crnogorskih odnosa jeste u jednom svom detalju jednostavno potvrda da biti zajedno u istoj državi ne mora da bude jedini način i jedini modus kretanja prema Evropi. Činjenica da su se Češka Republika i Slovačka razdvojile, mirno, demokratski, normalno, u suštini je pomogla, koliko smo shvatili, da obje zemlje danas budu i u NATO-u i u Evropskoj uniji i da budu dobri susjedi.

To je ono što mi želimo, ne samo sa Republikom Srbijom, nego sa svim susjednim zemljama u našem regionu. Dakle, čini nam se da je to dobar primjer i mi to veoma rado i veoma često, ne samo predsjednik Vujanović i ja, nego i premijer Đukanović i predsjednik Parlamenta Krivokapić i predsjednik državne zajednice gospodin Marović, ističemo u prilikama koje su za to prigodne. Dakle, to je jedan dobar model i čini nam se ono što je ovdje bilo moguće, u srednjoj Evropi, zašto to ne bi bilo moguće u onom dijelu Evrope koji se danas moderno zove zapadnim Balkanom.

RSE: (pitanje upućeno Petru Kolaržu) Vaš gost, ministar Vlahović, rekao je da smatra da Crna Gora može brže da postane članica Evropske unije, nego što to može zajedno sa Srbijom. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

KOLARŽ: O tome da li će Crna Gora to učiniti sama ili u okviru zajednice sa Srbijom, na to mora odgovoriti Crna Gora sa Srbijom. Naša uloga nije da im u tome dajemo savjete. Štaviše, rekli smo – to je bilo moguće čuti na svim nivoima, uključujući i Ministarstvo vanjskih poslova – da smo spremni podijeliti pozitivna i negativna iskustva iz naše tranzicije i pregovaračkog procesa za pristupanje Evropskoj uniji, pa čak i ukazati na greške koje smo tom prilikom napravili. A to da li će Crna Gora i Srbija produžiti zajedno ili svaka za sebe, to pitanje danas uopšte nije relevantno, jer postoji takozvani instrument dvostrukog kolosijeka, što omogućuje kako Crnoj Gori, tako i Srbiji, da koriste konkretne mogućnosti u pristupu Uniji i da u tom procesu pridruživanja postupaju praktično samostalno.

Povezani članci

XS
SM
MD
LG