Dostupni linkovi

logo-print

Grlica i Hrvati


Dr. Milan Kangrga, jedan od najvećih živućih filozofa u Hrvatskoj, nedavno je promovirao svoju posljednju, petnaestu po redu, knjigu „Etika: osnovni problemi i pravci“, i to u Zagrebu, a prije toga u Novom Sadu, Subotici, Beogradu i Mariboru. Za naš radio govori o odnosu javnosti u Hrvatskoj prema ratnim zločinima, ima li Hrvatska angažiranih intelektualaca, ali i pojašnjava tezu iz epiloga svoje „Etike“ u kojoj je napisao da su i „životinje pametnije od Hrvata“.

RSE: General Gotovina sve je čvršća omča oko vrata Sanaderovoj vladi. Početak pristupnih pregovora s Evropskom unijom ovisi o tome da li će se Gotovina naći u Hagu. Kako komentirate današnji odnos javnosti u Hrvatskoj prema ratnim zločinima?

KANGRGA: Hrvatska se javnost u svom većem dijelu, mogao bih reći, blagonaklono odnosi prema generalu Anti Gotovini, kako se o tome, naime, može steći dojam iz medija i na druge načine, ne što se takav stav odnosi na nedovoljnu informiranost javnosti o tome da su i hrvatski vojnici u prošlom ratu činili zločine. A s druge strane hrvatska javnost jednostavno nije, da tako kažem, sklona da se oni generali koji su proglašeni vitezovima i herojima, osuđuju kao ratni zločinci. Taj dio javnosti je onda naravno protiv njihova izručenja Haškom sudu.

RSE: Koliko su danas intelektualci angažirani u hrvatskom društvu, u vremenu u kojem više od osamdeset i dva posto kućanstava u Hrvatskoj ne može podmiriti ni osnove životne troškove?

KANGRGA: Pa i sami intelektualci često se nalaze u istoj situaciji poput onih rečenih osamdeset i dva posto građana koji su tuđmanovskom pljačkaškom politikom dovedeni do samog ruba životne egzistencije. Drugo je pitanje, naime, općeg, dakle društvenog, političkog i kulturnog angažmana intelektualaca Hrvatske danas. Takozvana hrvatska šutnja ili, možemo reći, takozvana čuvena šutnja, primjereni je sindrom tih inteligenata, tako da tu nema baš ništa novo. Nije to samo žalosno, nego, može se reći, sramotna životna činjenica. Tako da sam provokativno izrekao stav da Hrvatska nema pravih intelektualaca, nego samo poslušnih inteligenata, što je, dakako, malo prejaka formulacija.

RSE: U svojoj posljednjoj knjizi napisali ste, između ostalog, da su i „životinje pametnije od Hrvata“, možete li nam pojasniti tu tezu i da li je to izazvalo neke reakcije u hrvatskoj javnosti?

KANGRGA: Da, u epilogu mojoj „Etici“ provokativno sam napisao da je i grlica, koja mi dva puta slijeće s obližnjeg stabla na prozor, pametnija od Hrvata zato što ona zna svoj interes, pa dolazi po svoju porciju prosa. A Hrvati ne znaju svoj interes, jer na izborima već petnaestak godina svoje glasove daju upravo onima koji su im uništili živote i opljačkali ih, pa danas oko 350 hiljada nezaposlenih leži na ulici sa svojim obiteljima. A za usporedbu sam dodao da bi moja grlica zauvijek napustila moj prozor da sam je uz viku i mašući rukama potjerao. Za potkrepu svog stava o grlici, naveo sam filozofa Hegela kako su životinje inteligentnije i praktičnije od teoretičara, koji samo promatraju sve oko sebe, a da time ni najmanje ne pridonose promjeni i bar nekakvom poboljšanju svega lošeg u vlastitom životu.

Reakcije na neke moje stavove, ovakve i slične, tek očekujem.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG