Sam Abdić nije prisustvovao sjednici jer je sud ocijenio da to nije potrebno. Njegov odvjetnik Davorin Popović zatražio je da se presuda ukine jer su, navodno, neki svjedoci svjedočili pod prisilom bosanskohercegovačkih tajnih službi, dok zamjenik glavnog državnog odvjetnika Slavko Zadnik traži da Vrhovni sud odbije Abdićevu žalbu. Sud će odluku donijeti naknadno.
Na suđenju 2002. godine konstatirano je kako je Abdić, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, proglasio takozvanu Autonomnu Pokrajinu Zapadna Bosna, i kao vrhovni zapovjednik paravojske naredio, planirao i organizirao formiranje logora u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani njegovi protivnici U tim se logorima prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo ih se na službu u paravojsci. Sud je prihvatio dokumente i iskaze svjedoka po kojima je najmanje troje ljudi umrlo zbog zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo oko pet tisuća ljudi.
Današnjoj sudskoj raspravi nazočili su članovi Abdićeve obitelji, njegovi
simpatizeri, ali i nekadašnji logoraši njegovih logora. Jedan od njih, vidno potreseni predsjednik Udruge logoraša Alija Feriz:
„Ja sam jedan od onih dvanaest koje su vodili u dispanzer, gdje su nas tukli, gdje su nas mučili. Iako govorim samo istinu, ništa ne izmišljam, to je teško opisati. Mene su dva puta izvodili da me tuku… Dajte mi malo vremena da se smirim.“
Bihaćko Više javno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Abdića još 1995. godine, ali je Hrvatska sve do 2001. godine odbijala postupiti po njoj, s obrazloženjem kako se radi o hrvatskom državljaninu. U postupku na karlovačkom Županijskom sudu Abdić nije pokazao kajanje, već je negirao optužnicu u cijelini. U presudi je Županijski sud naveo kako se pokazalo da gospodari rata imaju nesagledivu moć, pa su stoga odgovorniji od neposrednih počinitelja zločina.
Na suđenju 2002. godine konstatirano je kako je Abdić, suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine, proglasio takozvanu Autonomnu Pokrajinu Zapadna Bosna, i kao vrhovni zapovjednik paravojske naredio, planirao i organizirao formiranje logora u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani njegovi protivnici U tim se logorima prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo ih se na službu u paravojsci. Sud je prihvatio dokumente i iskaze svjedoka po kojima je najmanje troje ljudi umrlo zbog zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo oko pet tisuća ljudi.
Današnjoj sudskoj raspravi nazočili su članovi Abdićeve obitelji, njegovi
simpatizeri, ali i nekadašnji logoraši njegovih logora. Jedan od njih, vidno potreseni predsjednik Udruge logoraša Alija Feriz:
„Ja sam jedan od onih dvanaest koje su vodili u dispanzer, gdje su nas tukli, gdje su nas mučili. Iako govorim samo istinu, ništa ne izmišljam, to je teško opisati. Mene su dva puta izvodili da me tuku… Dajte mi malo vremena da se smirim.“
Bihaćko Više javno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Abdića još 1995. godine, ali je Hrvatska sve do 2001. godine odbijala postupiti po njoj, s obrazloženjem kako se radi o hrvatskom državljaninu. U postupku na karlovačkom Županijskom sudu Abdić nije pokazao kajanje, već je negirao optužnicu u cijelini. U presudi je Županijski sud naveo kako se pokazalo da gospodari rata imaju nesagledivu moć, pa su stoga odgovorniji od neposrednih počinitelja zločina.
