Direktor Centra za medjunarodnu bezbjednost i odbrambenu politiku Rand u Vasingtonu i nekadasnji specijalni americki izaslanik za Bosnu i Kosovo, Dzejms Dobins (James Dobbins) procjenjuje za nas program da dalji ostanak americkih snaga u Iraku provocira akcije pobunjenika. Preuranjeno povlacenje pak moze voditi gradjanskom ratu i regionalnoj krizi. Koje je rjesnje onda najbolje, imajuci u vidu nedavno okoncane izbore u Iraku?
“Mislim da je najbolja opcija progresivno i brzo smanjivanje uloge americke vojske posebno u urbanim borbama. Mislim da SAD moraju prepustiti Iracanima da osiguraju kontrolu u gradovima makar domace snage nisu dovoljno osposobljene i spremne i makar se suocile i sa pogorsanjem stanja.
Nema govora o americkom povlacenju ove godine, ali je moguce smanjivanje kontigenta u kome je u Iraku angazovano vise od 150 hiljada vojnika koalicije ocijenio je ovih dana privremeni sef drzave Gazi al-Javar.”
“Ukoliko obuka i popunjavanje irackih jedinica budu tekli po planu, mislim da cemo krajem godine biti svjedoci pocetka smanjivanja multinacionalnih snaga, ali ne i njihovog potpunog povlacenja.”
U nedavnoj analizi Dzejms Dobins, podsjeca da su devedesetih godina proslog vijeka u cilju stabilizacije prilika u Bosni i Hercegovinei Sjedinjene Drzave angazovale susjede, prije svega Srbiju i Hrvatsku.
“Mislim da nece biti moguce stabilizovati Irak ukoliko susjedne zemlje to ne zele i ako nisu spremne da pomognu. Nadam se da ce americka adminsitracija imenovati specijalnog izaslanika koji ce pregovarati ne samo sa susjedima vec i drugim zemljama koje su u poziciji da pomognu jacanju polozaja iracke vlade i obustavljanju dotoka novca i ostalih sredstava i prije svega ukidanju moralne podrske pobunjenicima iz inostranstva.”
Nedavni izbori pokazali su uz sve nedostatke da su nakon decenija diktature Iracani odlucni da prigrle osnovne vrijednosti slobode i demokratije. Ta cinjenica kako primjecuju analiticari primorace mocnike u regionu da pazljivije analiziraju obecanja predsjednika Dzordza Busa kada govori o americkoj ulozi u sirenju demokratije. Iracki izbori i predstojece formiranje prelaznog Parlamenta daju americkom predsjedniku za pravo da na sve upite o izlaznoj strategiji u Iraku odgovori u stilu doskorasnjeg sefa Stejt depaertmenta Kolina Pauela:” Oticicemo kada Iracka vlada to od nas zatrazi.”
Dobins istice da se Busova adminsitracija na pocetku drugog mandata opredijelila za politiku koju ce Evropljani lakse podrzati jer se ne trazi veliko angazovanje vojne sile. Paznja se usredsredjuje na obuku i osposobljavanje Iracana da sami upravljaju zemljom i predvode kampanju protiv pobunjenika. Drzavni sekretar Kondoliza Rajs je nakon razgovora sa njemackim kancelarom Gerhardom Srederom u Berlinu u prosli petak s tim u vezi istakla:
“Razgovarali smo o mogucnostima podrske irackom narodu koji je prosle nedelje pokazao da je spreman da se zrtvuje i da se suoci sa teroristima, da odbaci strah i proslost u pokusaju da se izgradi novo slobodno drustvo.”
“Mislim da ce se uloga Iraka kao uzroka transatlanskih razmirica smanjivati” kaze Dzejms Dobins dodajuci:
“Fokus americke administracije bice na popravljanju odnosa, dok ce Evropljani nastojati da mobilisu SAD kako bi se pomoglo rjesavanju arapsko- izraelskog spora. Cini se da SAD voljne da se na tom planu vise angazuju.”
Imajuci u vidu iskustvo naseg sagovornika na zapadnom Balkanu, pitamo ga na kraju koje se lekcije naucene u Bosni i na Kosovu mogu primijeniti na Irak:
“Brojne su lekcije, a za neke je prekasno da se primijene. Glavna lekcija je sa vojne tacke gledista i u Bosni i na Kosovu, da ako zelite stabilizovati duboko podijeljenu zemlju i okoncati sukobe morate imati snage koje ce garantovati bezbjednost stanovnistva i zastrasiti svakoga ko pokusa da pruzi otpor. Mi to u Iraku nismo ucinili, jer su trupe koje smo tamo poslali srazmjernio gledajuci jedva trecina efektiva koje smo angazovali u Bosni i na Kosovu. Vjerovatno je prekasno da se to ispravlja.
Druga lekcija je da ne mozete stabilizovati zemlju poput Iraka ukoliko nemate podrsku i saradnju susjeda. Ako oni djeluju protiv vas bice u stanju da otezaju vase napore. Kao sto smo morali angazovati susjede Bosne kako bi promovisali njenu stabilizaciju tako moramo angazovati iracke susjede u slicnom nastojanju”.
“Mislim da je najbolja opcija progresivno i brzo smanjivanje uloge americke vojske posebno u urbanim borbama. Mislim da SAD moraju prepustiti Iracanima da osiguraju kontrolu u gradovima makar domace snage nisu dovoljno osposobljene i spremne i makar se suocile i sa pogorsanjem stanja.
Nema govora o americkom povlacenju ove godine, ali je moguce smanjivanje kontigenta u kome je u Iraku angazovano vise od 150 hiljada vojnika koalicije ocijenio je ovih dana privremeni sef drzave Gazi al-Javar.”
“Ukoliko obuka i popunjavanje irackih jedinica budu tekli po planu, mislim da cemo krajem godine biti svjedoci pocetka smanjivanja multinacionalnih snaga, ali ne i njihovog potpunog povlacenja.”
U nedavnoj analizi Dzejms Dobins, podsjeca da su devedesetih godina proslog vijeka u cilju stabilizacije prilika u Bosni i Hercegovinei Sjedinjene Drzave angazovale susjede, prije svega Srbiju i Hrvatsku.
“Mislim da nece biti moguce stabilizovati Irak ukoliko susjedne zemlje to ne zele i ako nisu spremne da pomognu. Nadam se da ce americka adminsitracija imenovati specijalnog izaslanika koji ce pregovarati ne samo sa susjedima vec i drugim zemljama koje su u poziciji da pomognu jacanju polozaja iracke vlade i obustavljanju dotoka novca i ostalih sredstava i prije svega ukidanju moralne podrske pobunjenicima iz inostranstva.”
Nedavni izbori pokazali su uz sve nedostatke da su nakon decenija diktature Iracani odlucni da prigrle osnovne vrijednosti slobode i demokratije. Ta cinjenica kako primjecuju analiticari primorace mocnike u regionu da pazljivije analiziraju obecanja predsjednika Dzordza Busa kada govori o americkoj ulozi u sirenju demokratije. Iracki izbori i predstojece formiranje prelaznog Parlamenta daju americkom predsjedniku za pravo da na sve upite o izlaznoj strategiji u Iraku odgovori u stilu doskorasnjeg sefa Stejt depaertmenta Kolina Pauela:” Oticicemo kada Iracka vlada to od nas zatrazi.”
Dobins istice da se Busova adminsitracija na pocetku drugog mandata opredijelila za politiku koju ce Evropljani lakse podrzati jer se ne trazi veliko angazovanje vojne sile. Paznja se usredsredjuje na obuku i osposobljavanje Iracana da sami upravljaju zemljom i predvode kampanju protiv pobunjenika. Drzavni sekretar Kondoliza Rajs je nakon razgovora sa njemackim kancelarom Gerhardom Srederom u Berlinu u prosli petak s tim u vezi istakla:
“Razgovarali smo o mogucnostima podrske irackom narodu koji je prosle nedelje pokazao da je spreman da se zrtvuje i da se suoci sa teroristima, da odbaci strah i proslost u pokusaju da se izgradi novo slobodno drustvo.”
“Mislim da ce se uloga Iraka kao uzroka transatlanskih razmirica smanjivati” kaze Dzejms Dobins dodajuci:
“Fokus americke administracije bice na popravljanju odnosa, dok ce Evropljani nastojati da mobilisu SAD kako bi se pomoglo rjesavanju arapsko- izraelskog spora. Cini se da SAD voljne da se na tom planu vise angazuju.”
Imajuci u vidu iskustvo naseg sagovornika na zapadnom Balkanu, pitamo ga na kraju koje se lekcije naucene u Bosni i na Kosovu mogu primijeniti na Irak:
“Brojne su lekcije, a za neke je prekasno da se primijene. Glavna lekcija je sa vojne tacke gledista i u Bosni i na Kosovu, da ako zelite stabilizovati duboko podijeljenu zemlju i okoncati sukobe morate imati snage koje ce garantovati bezbjednost stanovnistva i zastrasiti svakoga ko pokusa da pruzi otpor. Mi to u Iraku nismo ucinili, jer su trupe koje smo tamo poslali srazmjernio gledajuci jedva trecina efektiva koje smo angazovali u Bosni i na Kosovu. Vjerovatno je prekasno da se to ispravlja.
Druga lekcija je da ne mozete stabilizovati zemlju poput Iraka ukoliko nemate podrsku i saradnju susjeda. Ako oni djeluju protiv vas bice u stanju da otezaju vase napore. Kao sto smo morali angazovati susjede Bosne kako bi promovisali njenu stabilizaciju tako moramo angazovati iracke susjede u slicnom nastojanju”.
