Dostupni linkovi

logo-print

Apaurini za evropske integracije


Bosna i Hercegovina još uvijek je daleko od toga da joj bude ukinut vizni režim, ocjenjuju dobri poznavaoci prilika u zemlji. Ukidanje viza građanima BiH upitno je i ako se u obzir uzme činjenica da je ulazak u Sjedinjene Države zabranjen čelnim ljudima BiH, kao što su ministar vanjskih poslova Mladen Ivanić, ili prvi čovjek državnog predsjedništva Borislav Paravac. Na američkoj crnoj listi je i Hasan Čengić, predsjedavajući parlamentarne komisije čija je nadležnost upravo vanjska politika.

Najava prvog čovjeka bh. vlade, Adnana Terzića, kako će u naredna tri dana boravka u Briselu razgovarati sa predstavnicima Evropske komisije oko ukidanja viznog režima, u Bosni i Hercegovini je protumačena kao dobar pokušaj koji će završiti neslavno. Profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo kaže kako bi mnogo produktivnije za Terzića bilo da je pokrenuo raspravu u BiH o tome u kakvoj se situaciji nalazi zemlja, pa onda tražio ukidanje viza:

“Moja prava dilema, ja bih volio da se varam, da će se premijer Terzić vratiti praznih ruku, jer jedna je stvar reći “mi hoćemo”, a druga je stvar da li mi ispunjavamo uslove koji su veoma precizno postavljeni. BiH jeste zemlja nesigurnog življenja. U krajnjoj liniji, prije neki dan smo onako usput našli 40 kila heroina. BiH jeste također poprilično frekventno mjesto za trgovinu ženama, ili generalno - trgovinu ljudima. Prema Zapadu, BiH još uvijek nije stabilna u funkcionisanju svojih institucija. Prema tome, da ja razmišljam iz Brisela, ne znam zašto bi im se svidjelo ako nismo spremni da vlastitu zemlju prvo uredimo, pa onda tražimo da to neko drugi prizna.”

Za profesora mostarskog univerziteta Slavu Kukića rješenje ukidanja viznog režima nije u lobiranju, jer Evropska unija itekako zna šta se dešava u Bosni i Hercegovini. “Nemoguće je voditi zemlju u evroatlanske integracije ako u proteklih petnaestak godina vlast obnašaju nacionalne stranke”, kaže Kukić:

“Mi danas imamo ponovno revitalizaciju nacionalnih frustracija, ponovno zatvaranje u plemenske torove, i to je naprosto sistem vrijednosti koji nije imanentan evropskom. I dok u tom dijelu, u tom sistemu vrijednosti ne napravimo promjene koje su imanentne evropskom sistemu vrijednosti, nema ništa ni od lobiranja.”

I dok profesor Kukić smatra kako rješenje nije u lobiranju, analitičar Zekerijah Smajić tvrdi suprotno. Prema njegovim riječima, ovo pitanje je do sada bilo na margini unutrašnje politike. Upitan može li se u dogledno vrijeme očekivati ukidanje viznog režima, Smajić odgovara:

“Ukoliko bi sadašnje stanje stvari u zemlji potrajalo, znači sa vladom bez vlade, sa minstarstvima bez ministara, vrlo sam skeptičan. No ukoliko bi se, naravno, stvar promijenila i ukoliko bi čelni ljudi BiH shvatili da ovako stanje agonije ne može trajati predugo, inače ćemo i dalje biti na repu događaja ne samo u Evropi nego uopšte u procesu globalizacije. Prema tome, potrebno je zbilja pokazati Evropskoj uniji da mi jesmo ozbiljna država i da imamo ozbiljna rukovodstva na čelu države koja žele da BiH i de facto i de jure bude Evropa, a ne samo geografski.”

Urednica magazina “Bh dani” Vildana Selimbegović:

“Mislim da je naša situacija trenutna možda i gora negoli je bila prije, recimo, dvije godine, ne možda nego sigurno. U ovom času Vijeće ministara praktično ne postoji. Već dva i po mjeseca traje kriza koju ne žele da priznaju ni mandatar ni ministri, a ni Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun. A u međuvremenu sam vrh bh. vlasti zapravo ne može da dobije vizu za odlazak iz zemlje.”

Ukidanja viza vezano je isključivo za proces pridruživanja Evropskoj uniji, ali i za napredak u reformama unutar zemlje, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet:

“Najvažnije u svemu tome je da ojačaju institucije koje su odgovorne za oblast migracija, borbe protiv organiziranog kriminala i trgovine ljudima itd. A BiH je u tom pogledu, ipak, na početku.”

Profesor sarajevskog Fakulteta političkih nauka Šaćir Filandra:

“U onoj mjeri u kojoj BiH bude sve više država ili što više država, uređena, centralizirana država koja prosperitetno kontrolira svoju situaciju, taj svoj dio, uvjetno rečeno, Evrope, u tom smislu će i stvar sa viznim režimom biti pozitivnija. Mislim da je on, sam po sebi, samo indikator određenih stvari. S druge strane, sasvim se može tvrditi da je spoljnopolitička pozicija BiH dosta loša i da se u tome planu učinilo jako, jako malo.”

Koliko je Bosna i Hercegovina daleko ne samo od ukidanja viza već od procesa približavanja Evropskoj uniji najbolje ilustruje posljednja izjava predsjednika RS-a, Dragana Čavića. Na novinarsko pitanje zbog čega ovaj entitet koči provođenje najvažnijih reformi i time usporava priključenje BiH evroatlantskim integracijama, Čavić je rekao:

“Neka nama ti isti stranci u Sarajevu kažu datum kad ćemo mi to ući u Evropsku uniju. Neka kažu ući ćete u septembru ove godine, mi ćemo se na glavu nasaditi da sve živo izvršimo. Ali taj datum niko živ ne zna. Ne zna ni hoće li biti za deset godina. Pa polako, ljudi, ima vremena, za sve postoji prirodno vrijeme, prirodan politički mabijent i određuje političke odnose u ovoj zemlji. Kome se žuri, nek’ popije apaurin.”
XS
SM
MD
LG