Dostupni linkovi

logo-print

Delponteova u Ostrogu?


Predsjednik Građanske partije Krsto Pavićević kaže da je glavna tužiteljica Međunarodnog suda za ratne zločine Karla del Ponte tačno dijagnostifikovala situaciju sa Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori. A na takvo stanje je i Građanska partija više puta ukazivala crnogorskim vlastima:

“Crnogorska vlada je i priznala da je to tačno kroz informaciju Ministarstva unutrašnjih poslova da Srpska pravoslavna crkva nije u Crnoj Gori čak ni registrovana, ali da im to nije smetalo da otvore žiro-račun, da rade po svom i čak da imaju obezbjeđenje oko određenih vjerskih objekata, prije svega oko manastira Ostrog. Držanje obezbjeđenja, mi čujemo da je riječ o nekim Crvenim beretkama, bivšim, o nekim ljudima iz Republike Srpske i tako dalje, govori da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori zapravo i jeste u Crnoj Gori država u državi ili jedna tvrđava koju niko apsolutno ne dira i koja nikome ne polaže račune. Niti državi Crnoj Gori, niti bilo kome drugome”.

Razlog zbog kojeg je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori potpuno autonoman subjekt u kojeg nijesu htjeli da diraju je, prema riječima Pavićevića, politički značaj Mitropolita Amfilohija. I potpredsjednik Skupštine i visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Dragan Kujović, sličnog je mišljenja:

“Srpska pravoslavna ckrva u Crnoj Gori se pretvorila u klasičnu političku instituciju, pa nije ni čudo da to uočavaju i konstatuju međunarodni predstavnici. Poodavno smo svjedoci da se njeni prvosvještenici bave pitanjima države, državnog statusa, nacije, jezika, istorije. Pri tome se služe preinačavanjem crnogorske duhovne istorije, mijenjajući sakralne spomenike kao materijalna svjedočanstva”.

Krsto Pavićević kaže da je jako dobro što je upravo Karla del Ponte skrenula pažnju na ponašanje Srpske pravoslavne crkve, budući da je do sada svako primjedba iz crnogorskog bloka tumačena kao fanatizam Dukljana. Ovoga puta kritika je stigla sa relevantne međunarodne adrese, što bi trebalo da bude signal crnogorskim vlastima. A ponašanje države Crne Gore prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, portparol Socijaldemokratske partije Branislav Radulović ovako objašnjava:

“Prvih godina jačanja i bujanja nacionalizma u Srbiji i njegovo prenošenje u Crnu Goru bilo je direktno potpomognuto crkvom, gdje je država sa svoje strane tetošila samu tu crkvu i ona je u tim uslovima koristila tu poziciju i tek zadnjih nekoliko godina u Crnoj Gori nastaje opšte kolektivno otrežnjenje kakve su negativne posljedice jedne takve pozicije. Evidentno je da mi u Crnoj Gori moramo napraviti distinkciju između onog što jeste vjera i naša tradicija i ponašanje prvih ljudi ekspoziture Srpske ckrve u Crnoj Gori”.

Odgovor na pitanje da li je Srpska pravoslavna crkva zaista država u državi ili institucije sistema imaju uvid i kontrolu nad njenim djelatnostima, pokušali smo da dobijemo u Ministarstvu pravde. Međutim, portparol Srđan Spajić nam je rekao da to nije njihova nadležnost, uz obrazloženje: “Da je država odvojena od crkve”. Ni u crnogorskoj policiji nijesmo mogli naći sagovornika koji bi nam pojasnio da li sa bezbijednosnog aspekta, a imajući u vidu česte optužbe da se haški bjegunci kriju po manastirima i crkvama, imaju mogućnost kontrole nad vjerskim objektima, uz obrazloženje da je riječ o političkom pitanju. Na naše pitanje da li država upravo iz političkih razloga, kao i činjenice da Srpska pravoslavna crkva, prema sondažama javnog mnjenja, je institucija od najvećeg povjerenja građana, izbjegavaju da se prema njoj odnose kao prema svim ostalim subjektima, Krsto Pavićević kaže:

“Crna Gora mora biti pravna država ili neće biti pravna država. Tu nema kompromisa bilo ko da je u pitanju, ali o tome treba da vode računa nadležni organi. U Crnoj Gori bi trebalo da su pred sudom i pred nadležnim organima, poreskim... jednaki svi od crkve, pa na dalje”.

A mitropolit Crnogorsko-primorske Mitropolije Srpske pravoslavne crkve Amfilohije rekao je “Dan”-u da nije očekivao da će glavni haški tužilac Karla del Ponte, “kao pravnik međunarodnog autoriteta, pozivati na linč crkve”. Amfilohije je ponovio poziv haškoj tužiteljici da dođe u manastir Ostrog i pokloni se moštima svetog Vasilija Ostroškog, kako bi se na licu mjesta uvjerila kakve, kako je rekao, “zločince skriva crkva”. Na drugoj strani, prema riječima Dragana Kujovića, morala bi postojati mjera do koje Srpska pravoslavna crkva ide u obavljanju svoje misije, jer kako kaže: “Ona je taj osjećaj davno izgubila”:

“Stoga bi država bila dužna da u skladu sa pravnim poretkom jasno ukazuje i štiti podijeljenost nadležnosti crkve i države kada već crkva to sama ne čini i o tome ne vodi računa”.
XS
SM
MD
LG