Dostupni linkovi

logo-print

Za slobodno Kosovo


Gotovo šest godina poslije intervencije, Srbi i Albanci na Kosovu ne mogu živjeti zajedno. Srbija ima jasan cilj - spriječiti nezavisnost Kosova . Istodobno, s konfliktom koji se i dalje podgrijava, većinski Albanci na srpsku manjinu gledaju kao petu kolonu, i nijedna strana nije spremna graditi mostove. "Puzzle" zvan Kosovo ne može biti riješen sam po sebi, upozorava Wesley Clark u komentaru koji objavljuje današnji Wall Street Journal. Tenzije na Kosovu i Srbiji rastu i nasilje može izbiti i prije kraja 2005, ukoliko zapad ne pojača napore da bi se sukob unaprijed spriječio. Konflikt poput onog iz ožujka prošle godine, u kojem je poginulo 20, a više od 800 ljudi ranjeno, mogao bi rezultirati podjelom Kosova, a to bi ugrozilo američke i evropske napore u stabiliziranju i drugih višenacionalnih država na Balkana.

Mnogi su se nakon tog, posljednjeg konflikta, piše bivši zapovjednik NATO Saveza, pitali da li osjetljivo, nepostojano i nerazvijeno društvo zaslužuje ili uopće može imati vlastitu državu. I dok zabrinutost može biti opravdana, važno je ne zaboraviti da je Kosovo do sada imalo dva puta demokratske izbore i da je uspjelo uspostaviti osnove moderne ekonomije To jesu temelji državnosti, no zaštita prava manjina, je ono ključno pitanje koje stoji na putu rješavanja konačnog statusa, ističe Wesley Clark.

U današnjem komentaru, on ističe kako se neki srpski političari, službe sigurnosti, pojedini mediji, nisu odmakli od Miloševićevog odnosa prema Kosovu, i pitanje teritorije za njih je daleko važnije nego dobrobit srpske manjine na Kosovu. Po Clarkovom mišljenju, oni vide samo korist u budućem albanskom nasilju, pa ga čak i nastoje isprovocirati ne bi li to dovelo do odvajanja sjevernih dijelova Kosova. To bi, upozorava, nekadašnji prvi čovjek Alijanse, dovelo do getoizacije dvije trećine gradjana srpske nacionalnosti koji žive u južnim dijelovima Kosova.
Clark poziva šesto članu Kontaktnu skupinu da postavi pravila za pregovore i odredi rok za dogovor . Po njegovu mišljenju polazište i sam okvir pregovara bi trebao biti slijedeći– nema povratka pod vlast Beograda, nema podjele teritorija, nema nikakve unije s Albanijom ili drugim susjednim zemljama. Da li će Kosovu biti omogućen nezavisnost ovisit će o odnosu prema manjinama. I upravo je to ključna stvar, smatra Clark.

On predlaže da glavni tajnik UN imenuje specijalnog izaslanika kako bi započele konzultacije oko nacrta Sporazuma za Kosovo, a što bi uključivalo izradu novog ustava Kosova koji bi morao garantirati manjinska prava , ali i nastavak međunarodne nazočnosti na u novoj kosovskoj državi.

I konačno, Clark predlaže da se krajem godine održi medjunarodna konferencija koja bi finalizirala i dala podršku Kosovskom sporazumu. Ukoliko Srbija bude surađivala, dobit će ustavom zagarantirana prava da štiti srpsku manjinu na Kosovu. No ukoliko Srbija bude bojkotirala proces i ukoliko bude odbijala priznati nezavisnost, Kosovo ne smije biti talac takve situacije. Po Clarkovu mišljenju, i ukoliko rezolucija o Kosovu bude blokirana pred Vijećem sigurnosti UN, Amerika u suradnji sa svojim evropskim saveznicima bi trebala organizirati konferenciju, podržati Kosovski referendum za usvajanje novog ustava, već početkom 2006., a potom diplomatski priznati i podržati Kosovo kao novu državu.

Na kraju komentara, Wesley Clark, bivši zapovjednik NATO, upozorava da danas na Kosovu, za razliku od situacije u Iraku nema aktivnog sukoba. No bez brzih mjera koje bi riješile konačni status Kosova, postoji mogućnost i da se izgubi mir i sloboda na Balkanu
XS
SM
MD
LG