Na međunarodnoj ljestvici korumpiranih država, Hrvatska, na žalost, već godinama, zajedno s mnogim tranzicijskim zemljama, zauzima neslavno visoko mjesto:
„Hrvatska ima instrumente za borbu protiv korupcije, ali osim njih, mora postojati i politička volja“, upozorio je finski veleposlanik u Zagrebu Ilpo Manninen, ističući da je pitanje korupcije jedno od najvažnijih i u budućim pregovorima Hrvatske s Evropskom unijom.“
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski, ocjenjuje da je hrvatska politička struktura pod pritiskom javnosti i nevladinih udruga posljednjih nekoliko godina ipak učinila određeni iskorak:
„Ipak smo, što bi rekli Amerikanci, uspjeli držati nogu u vratima, tako da oni vrata ne mogu zatvoriti, a mi ih još uvijek nismo otvorili. I to je objektivno situacija u kojoj se danas nalazimo.“
Saborski zastupnik Antun Kapraljević, koji je nedavno dao ostavku na mjesto predsjednika Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa državnih dužnosnika, s obrazloženjem da je sve samo farsa, izražava nadu da će novoosnovano povjerenstvo ipak nešto uspjeti:
„Ja sam im ostavio bazu podataka u kojoj, po mojoj procjeni, ima stotinjak do dvjesto dužnosnika koji su u svojevrsnom sukobu interesa. To će im biti jedan zadatak, a drugi zadatak će biti da riješe one predmete koje mi nismo uspjeli riješiti.“
Okrugli stol u Zagrebu organizirao je Transparency International Hrvatske, čiji je predstavnik, profesor Josip Kregar, pozvao vlasti u Hrvatskoj da političku volju ne pokazuju samo deklaracijama, izjavama i rezolucijama:
„Da ću vam primjer. Imali smo velika očekivanja od USKOK-a, kao posebnog tijela za suzbijanje korupcije, ali godinama USKOK niti je dobivao sredstva, niti mogao zaposliti ljude da to rade. Ostala je prazna ljuštura institucije, koja onda nije imala nikakvog efekta. Politička volja znači da se takvoj instituciji da javna podrška, da joj se dodijele sredstva i omogući rad.“
„Hrvatska ima instrumente za borbu protiv korupcije, ali osim njih, mora postojati i politička volja“, upozorio je finski veleposlanik u Zagrebu Ilpo Manninen, ističući da je pitanje korupcije jedno od najvažnijih i u budućim pregovorima Hrvatske s Evropskom unijom.“
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, doktor Žarko Puhovski, ocjenjuje da je hrvatska politička struktura pod pritiskom javnosti i nevladinih udruga posljednjih nekoliko godina ipak učinila određeni iskorak:
„Ipak smo, što bi rekli Amerikanci, uspjeli držati nogu u vratima, tako da oni vrata ne mogu zatvoriti, a mi ih još uvijek nismo otvorili. I to je objektivno situacija u kojoj se danas nalazimo.“
Saborski zastupnik Antun Kapraljević, koji je nedavno dao ostavku na mjesto predsjednika Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa državnih dužnosnika, s obrazloženjem da je sve samo farsa, izražava nadu da će novoosnovano povjerenstvo ipak nešto uspjeti:
„Ja sam im ostavio bazu podataka u kojoj, po mojoj procjeni, ima stotinjak do dvjesto dužnosnika koji su u svojevrsnom sukobu interesa. To će im biti jedan zadatak, a drugi zadatak će biti da riješe one predmete koje mi nismo uspjeli riješiti.“
Okrugli stol u Zagrebu organizirao je Transparency International Hrvatske, čiji je predstavnik, profesor Josip Kregar, pozvao vlasti u Hrvatskoj da političku volju ne pokazuju samo deklaracijama, izjavama i rezolucijama:
„Da ću vam primjer. Imali smo velika očekivanja od USKOK-a, kao posebnog tijela za suzbijanje korupcije, ali godinama USKOK niti je dobivao sredstva, niti mogao zaposliti ljude da to rade. Ostala je prazna ljuštura institucije, koja onda nije imala nikakvog efekta. Politička volja znači da se takvoj instituciji da javna podrška, da joj se dodijele sredstva i omogući rad.“
