Dostupni linkovi

logo-print

Zaprepašćujuće imenovanje


Imenovanje Gorana Novića na visoku funkciju u novoosnovanoj Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH preživjeli zatvorenici logora Omarska doživjeli su sa šokom i nevjericom.

Danas se Novića sjećaju kao jednog od inspektora u logoru, kroz koji je u ljeto 1992. godine prošlo oko 10.000 Prijedorčana nesrpske nacionalnosti.
Među njima i 37 žena, čije patnje su uključivale i seksualno zlostavljanje.

Nusreta Sivac, jedna od tridesetak preživjelih žena iz logora, novoimenovanog direktora Direktorijata za obrazovanje kadrova u OSA-i Gorana Novića lično je vidjela u Omarskoj:

“I ovog momenta se sjećam njegovog lika, svaki dan je dolazio u logor, u maskirnoj uniformi, naoružan do zuba. Prva kancelarija lijevo, iznad restorana, tu je saslušavao logoraše. A mi žene, koje smo radile u restoranu po cijeli dan i dijelile jedan jedini obrok zatočenicima koji se sastojao od jednog komadića kruha i malo graha koji je bio obično pokvaren, imale smo priliku da neprestano slušamo krike zatvorenika, vapaje, molbe. I odzvanjali su udarci iz kancelarije, ne samo njegove, naravno, ali i njegove. I ne mogu da shvatim, zaista, povrijeđena sam kao žrtva, ovim se anulira zločin koji je počinjen ovdje.”

Hasiba Biba Harambašić o izboru Gorana Novića na jednu od funcija u državnoj Obavještajnoj službi kaže:

“To je za mene šok, stravično iznenađenje. Meni je neshvatljivo da poslije logora, gdje je bio ispitivač i određivao život i smrt, može doći na takvu funkciju. Ja sam bila u logoru Omarska krajem maja 1992. godine. U logoru je bilo nas svaki dan oko 3.650, s tim što je nas 37 bilo, najviše Bošnjakinja, bile su tri Hrvatice, zatim bila je jedna Srpkinja, Jadranka Gavranović, zvana Soka”

Nović je, prema ustanovljenim kriterijima, imenovan na prijedlog direktora OSA-e Almira Džuve i Riste Zarića, koji su i ovaj put i nakon niza poziva ostali nedostupni za javnost.

Tako nedostaje i objašnjenje najodgovornijih kako se potencijalno osumnjičeni za ratni zločin mogao naći na ovako važnoj funkciji i u državnoj službi.

Presjedavajući parlamentarne Komisije za nadzor rada Obavještajno-sigurnosne agencije Tomislav Limov podsjeća da je jedan od kriterija za imenovanje u ovu službu i ratna prošlost kandidata.

Zbog sumnje da su učestvovali u događajima koje ispituje Haški tribunal, neki od kandidata prijavljenih za rad u OSA-i su eliminisani, ali protiv Novića ne postoji takav sudski postupak, pojašnjava Limov:

“Mi ćemo uzeti u obzir ono što zvanično postoji, ako ima postupak prema čovjeku, to je ono što je zvanično. Sasvim je razumljivo da, ukoliko su ljudi prepoznali tog čovjeka, pokrene proceduru mjerodavno tužiteljstvo i institucije koje imaju tu zadaću. Prema tome, ukoliko bude pokrenut postupak, to je eliminatorno za svakog kandidata, pa tako i za ovog o kojem govorimo”

Iako se svjedočenje preživjelih žrtava za Komisiju, koja provjerava zakonitost rada OSA-e, smatra nezvaničnim dokumentima, nadležna tužilaštva moraju provjeriti ove navode, smatra Limov:

“I nije nevažno i u svakom slučaju tužiteljstvo je dužno i mjerodavne institucije provjeriti ono što se u javnosti pojavljuje u pogledu ovog kandidata, a pretpostavljam da neće biti govora samo o tom kandidatu”

U Uredu visokog predstavnika ovom pitanju dali su toliku važnost da su se oglasili tek jednom jedinom rečenicom: da je imenovanje Novića odgovornost bosanskohercegovačkih vlasti.

Njihovi glasnogovornici, kao i oni u OSA-i, ostali su nijemi na upućena pitanja.

U međuvremenu, pet nevladinih organizacija, među kojima su preživjeli logoraši iz Prijedora, Udruženje za traženje nestalih iz Sanskog Mosta, te organizacije žena iz Kozarca, uputili su protesno pismo visokom predstavniku, Ambasadi SAD, direktoru OSA-e, te drugim domaćim i međunarodnim institucijama.

Tvrde kako neće odustati od namjere da se još jednom preispita ratni angažman Novića i utvrdi njegova odgovornost u dešavanjima u Omarskoj.
XS
SM
MD
LG