Dostupni linkovi

logo-print

Zakon o konfliktu interesa uznemirio političare


“Odluka Ustavnog suda se odnosi samo na članove Vlade i javne funkcionere koje bira Vlada”, rekao je za naš radio Miodrag Vuković, šef Poslaničke grupe Demokratske partije socijalista, reagujući na vijest o odluci Ustavnog suda kojom se odredba Zakona o konfliktu interesa, koja omogućava funkcionerima članstvo u upravnim odborima državnih preduzeća, proglašava neustavnom.

Pozivajući se na sopstvena nezvanična saznanja Vuković je rekao i da odluka Suda još uvijek nije potpisana i zvanična, ali da su svi ostali funkcioneri "rasterećeni brige da su se neustavno ponašali". Vuković je, istakavši da je termin "javni funkcioner" politička kategorija, koja nije pravno definisana, dodao da se, pročitavši u štampi vijest o odluci Ustavnog suda, veoma zabrinuo, jer smatra da bi odluka, koja bi podrazumijevala sve javne funkcionere, blokirala život u Crnoj Gori:

"Bili bi raspušteni svi parlamenti, jer mi u svim parlamentima imamo i direktore i profesore, direktore medicinskih centara, direktora javnih preduzeća. To su ugledne ličnosti. Znači, oni ne bi mogli da vrše onu drugu javnu funkciju, funkciju direktora ili funkciju poslanika. Vlast na nivou republike, lokalnu vlast, odbornici u opštinama, opozicionim ili ne, sve odborničke strukture čine ti i takvi ljudi. Bio bi potpuno blokiran politički i društveni život u Crnoj Gori ako bi se tako široko tumačila odluka Ustavnog suda i ako bi ona bila čak takvog sadržaja".

Ukoliko odluka Ustavnog suda bude u skladu sa Vukovićevom izjavom smanjiće se ukupan broj funkcionera u neustavnoj poziciji, ali se neće eliminisati jedan poseban aspekt mogućih posljedica. Vanja Ćalović, koordinator Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, koja je Ustavnom sudu i podnijela inicijativu za ocjenu ustavnosti sporne odredbe, smatra da se ovakvom odlukom Ustavnog suda cjelokupan proces privatizacijie stavlja pod veliki znak pitanja. Ćalovićeva navodi primjere:

"Kada je u pitanju privatizacija “Telekom”-a, gospodin Darko Uskoković, resorni ministar koji je mogao značajno uticati na sam proces privatizacije, je član Odbora direktora “Telekom”-a. Sa druge strane, sam potpredsjednik Vlade, gospodin Gvozdenović, je predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede, a on je bio i predsjednik Tenderske konisije za privatizaciiju Kombinata aluminijuma. Mi sada dolazimo do jednog velikog pitanja da li je taj konflikt interesa, koji po definiciji znači da je privatni interes stavljen ispred javnog, se zaista dogodio ili je samo bio potencijalni, odnosno da li su gospoda javni funkcioneri, konkretno gospodin Uskoković, gospodin Gvozdenović koji su angažovani po pitanju “Telekom”-a, Elektroprivrede i KAP-a, zaista stavili svoj privatni interes ispred javnog ili je samo postojala osnovana sumnja i prijetnja da se to može desiti. I naravno, sve to ostavlja pitanje i za njihovu krivičnu odgovornost"

Predsjednik Komisije za spriječavanje konflikta interesa Slobodan Leković kaže da Komisiji sada preostaje samo da po prijemu formalne odluke Ustavnog suda počne da je primjenjuje. Leković smatra da ne postoji potreba razmatranja dosadašnjeg neustavnog ponašanja javnih funkcionera:

"Ne vidim da bi to trebalo da retroaktivno djeluje, nego primiijeniti sada od kada se i zvanično dobije ta odluka Suda. Vjerovatno ćemo je i mi dobiti i onda, naravno, primijenjivati".

Podsjetimo, zakon o spriječavanju konflikta interesa je usvojen polovinom juna prošle godine, uz ocjenu većine da je bolje imati loš, nego nikakav zakon i najavu da će se formirati Radna grupa za njegove izmjene i dopune, što je i učinjeno, ali do sada bez ikakvih rezultata.
XS
SM
MD
LG