"Nikada vise" bile su dvije najcesce izgovorene rijeci na jucerasnjoj komemoracijskoj sjednici Opce skupstine Ujedinjenih naroda, kojom je obiljezena 60-a godisnjica oslobodjenja Auschwitza. No, svjetski su celnici nerijetko iskazivali i prijekor zbog uzdrzanosti medjunarodne zajednice prema zlocinima koji su se dogodili nakon Holokausta – genocidima u Kambodzi, Ruandi i Bosni i Hercegovini, a koji su obiljezili drugu polovicu 20. stoljeca.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Kofi Annan, upozorio je da masovni zlocini protiv civila nisu samo stvar proslosti. Svjedoci smo im i danas, dok traje humanitarna kriza u zapadnoj sudanskoj pokrajini Darfur. Posebna medjunarodna istrazna komisija dovrsava izvjestaj koji bi trebao utvrditi obim zlocina protiv tamosnjih civila, kazao je Annan.
"Ovaj ce izvjestaj odrediti da li se u pokrajini Darfur dogodio i jos uvijek dogadja genocid. Nista manje vazna bit ce i saznanja do kojih cemo doci o obimu teskih krsenja medjunarodnog humanitarnog prava i prava covjeka koja su se tamo bez sumnje dogodila, kazao je glavni tajnik Svjetske organizacije.
Darfur je vec dvije godine izlozen nasilju velikih razmjera. Sukob je potaknut odlukom dviju pobunjenickih skupina da pokrenu oruzani ustanak protiv vladinih snaga, kako bi uspostavile kontrolu nad izvorima energije.
Vlasti u Kartumu za obracun s ovim skupinama koriste arapske paravojne formacije, poznatije kako Janjaweed, koje su u ofenzivi potiv pobunjenika pokrenule i masovne operacije protiv lokalnog civilnog stanovnistva. Deseci hiljada civila su ubijeni, a gotovo dva miliona ih je protjerano od pocetka borbi.
Sudanska vlada porice bilo kakvu povezanost s Janjaweedima, ali medjunarodni duznosnici i humanitarni djelatnici u toj regiji tvrde da arapske milicije primaju naredjenja i snabdijevaju se oruzjem upravo iz Kartuma.
Vijece sigurnosti Ujedinenih naroda podijeljeno je oko toga kojom bi vrstom mjera trebalo utjecati na prekid nasilja u Darfuru. Jedan broj clanica zalaze se da se zbog obima krsenja ljudskih prava, cijeli slucaj prebaci na Medjunarodni kazneni sud, cemu se protive Sjedinjene Drzave.
Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier izjavio je kako nema sumnje da se u Darfuru dogadjaju jezive stvari, ali da se u svako rjesenje krize mora ukljuciti sudanska vlada:
"Uvjeren sam da se dramaticna situacija u Darfuru ne moze rijesiti ni bez Sudana ni protiv Sudana, nego jedino sa Sudanom. Upravo to je cilj posrednickih napora koji su u toku, kako u Ujedinjenim narodima, tako i u Africkoj uniji," izjavio je francuski ministar.
Diplomatsko rjesenje za Darfur trazi se vise od godinu dana. U medjuvremenu, zlocini o cijem se zaustavljanju razgovara i dalje su svakodnevni. Toliko puta u prigodnicarskom duhu izgovoreno "nikada vise" genocidu i zlocinima nad civilima, tako se opet pretvara u "jos jednom iznova", ovaj put u Darfuru.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Kofi Annan, upozorio je da masovni zlocini protiv civila nisu samo stvar proslosti. Svjedoci smo im i danas, dok traje humanitarna kriza u zapadnoj sudanskoj pokrajini Darfur. Posebna medjunarodna istrazna komisija dovrsava izvjestaj koji bi trebao utvrditi obim zlocina protiv tamosnjih civila, kazao je Annan.
"Ovaj ce izvjestaj odrediti da li se u pokrajini Darfur dogodio i jos uvijek dogadja genocid. Nista manje vazna bit ce i saznanja do kojih cemo doci o obimu teskih krsenja medjunarodnog humanitarnog prava i prava covjeka koja su se tamo bez sumnje dogodila, kazao je glavni tajnik Svjetske organizacije.
Darfur je vec dvije godine izlozen nasilju velikih razmjera. Sukob je potaknut odlukom dviju pobunjenickih skupina da pokrenu oruzani ustanak protiv vladinih snaga, kako bi uspostavile kontrolu nad izvorima energije.
Vlasti u Kartumu za obracun s ovim skupinama koriste arapske paravojne formacije, poznatije kako Janjaweed, koje su u ofenzivi potiv pobunjenika pokrenule i masovne operacije protiv lokalnog civilnog stanovnistva. Deseci hiljada civila su ubijeni, a gotovo dva miliona ih je protjerano od pocetka borbi.
Sudanska vlada porice bilo kakvu povezanost s Janjaweedima, ali medjunarodni duznosnici i humanitarni djelatnici u toj regiji tvrde da arapske milicije primaju naredjenja i snabdijevaju se oruzjem upravo iz Kartuma.
Vijece sigurnosti Ujedinenih naroda podijeljeno je oko toga kojom bi vrstom mjera trebalo utjecati na prekid nasilja u Darfuru. Jedan broj clanica zalaze se da se zbog obima krsenja ljudskih prava, cijeli slucaj prebaci na Medjunarodni kazneni sud, cemu se protive Sjedinjene Drzave.
Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier izjavio je kako nema sumnje da se u Darfuru dogadjaju jezive stvari, ali da se u svako rjesenje krize mora ukljuciti sudanska vlada:
"Uvjeren sam da se dramaticna situacija u Darfuru ne moze rijesiti ni bez Sudana ni protiv Sudana, nego jedino sa Sudanom. Upravo to je cilj posrednickih napora koji su u toku, kako u Ujedinjenim narodima, tako i u Africkoj uniji," izjavio je francuski ministar.
Diplomatsko rjesenje za Darfur trazi se vise od godinu dana. U medjuvremenu, zlocini o cijem se zaustavljanju razgovara i dalje su svakodnevni. Toliko puta u prigodnicarskom duhu izgovoreno "nikada vise" genocidu i zlocinima nad civilima, tako se opet pretvara u "jos jednom iznova", ovaj put u Darfuru.
