Dostupni linkovi

Zašto se sukobljavaju crnogorski političari?


Najdrastičniji raskol na crnogorskoj političkoj sceni dogodio se 1997.godine unutar tada jedinstvene Demokratske partije socijalista, od koje se ocijepilo manje krilo, predovđeno Momirom Bulatovićem, koje je formiralo danas najjaču opozicionu Socijalističku narodnu partiju. Visoki funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Dragan Kujović u izjavi za naš radio kaže da je u korijenu tog partijskog sukoba bio odnos prema matičnoj državi:

“Mislim da kasniji slijed rastakanja nekih stranaka i raskola koji i danas traju na crnogorskoj političkoj sceni takođe ima slične razloge i ideološke su prirode, ali u osnovi leži ipak državni razlog, odnos prema Crnoj Gori”.

Momčilo Vučetić, funkcioner Socijalstičke narodne partije, smatra da razlozi za raspad jedinstvenog DPS-a nijesu čisto ideološke prirode i da je glavni povod za raskol u toj stranci bio što se dio partijskog rukovodstva, prema njegovim riječima, uključio u kriminalne poslove:

“Naime, sve do Dejtonskog sporazuma, odnosno '95.godine, moglo se tolerisati da se, ne znam, vrši šverc svih mogućih roba u cilju očuvanja stanovništva, obezbjeđenja nekog materijalnog života i tako dalje. Međutim, poslije Dejtonskog sporazuma, dakle poslije ukidanja sankcija prema Saveznoj republici Jugoslaviji, već tada je došlo do toga da su ti poslovi nastavljeni da se rade, da su ljudi počeli da zgrću pare, ne za državu, nego za sebe lično i upravo na tom kriminalu je došlo do raskola u jedinstvenom DPS-u”.

Narodna stranka, formirana pod “dirigentskom palicom” nekadašnjeg lidera Novaka Kilibarde, bila je nukleus iz koga je nastalo više partija. U toj stranci, čije postojanje su obilježila previranja i prevrati, danas kažu da je teško precizno definisati razloge koji su do toga doveli, jer je “bilo svega pomalo”. Potpredsjednik Narodne stranke Predrag Popović:

“Prvo je bila, tako da kažem, liderska sujeta. S jedne strane, ljudi koji su nekada vodili Narodnu stranku i njihov personalni sukob koji je kasnije uticao na raskole u toj stranci, jedan, pa drugi. Zatim, u jednom trenutku je tu bilo čak i ideoloških razloga za cijepanje stranke i tu se mi mnogo ne razlikujemo u odnosu na druge stranke. Sve je to bilo prisutno i sve je to poznato bilo i u drugim strankama”.

Najsvježiji sukob dogodio se u Liberalnom savezu Crne Gore koji je, nakon rasplamsavanja afere Grbalj, smijenio političkog lidera te partije Miodraga Živkovića. Živković, za naš radio, kaže da se nerado sjeća te životne epizode, ali smatra da iza svega stoje nelegitimni interesi pojedinaca:

“Ono što je bilo jeste jedno neslaganje između mene lično i ostalih najbližih saradnika oko jednog pitanja koje je kasnije izazvalo veliku buru u crnogorskoj javnosti, a to je da li od kupca zemljišta tražiti novac ili ne? Tada su moji saradnici to nazivali donacijom. Ustvari, to je bio reket. Tome sam se suprotstavio i, normalno, došlo je do neslaganja i do razlaza u stranci. To su interesne razlike i ništa više”.

Novi politički lider Liberalnog saveza Vesna Perović kaže da bi danas svakome moralo biti jasno da iza sukoba u toj stranci stoji vladajući režim koji, po njenim riječima, koristi svaku priliku da razbije jedinstvo u opoziciji:

“U Liberalnom savezu nije došlo ni do kakve podele. U Liberalnom savezu su bili infiltrirani ljudi koji su imali zadatak, pod jedan, da ga podvedu pod kontrolu vladajućeg režima, a pod dva, pošto ovo prvo nije uspelo, da ga maksimalno oslabe”.

Taj stav o raspadu sopstvene stranke dijeli i Božidar Bojović, predsjednik Demokratske srpske stranke, koju je formirao nakon što je smijenjen sa funkcije lidera Srpske narodne stranke, od strane mlađih funkcionera partije:

“U osnovi svega stoji režim i sve udare u Srpskoj narodnoj stranci je, faktički, inicirao režim i režimu bliski ljudi”.

Andrija Mandić, novi lider Srpske narodne stranke, podsjeća da je bio direktni svjedok raskola u nekadašnjoj jedinstvenoj Narodnoj stranci i kasnije u Srpskoj narodnoj stranci. On tvrdi da je zajednički imenitelj oba sukoba nepoštovanje demokratskih standarda od strane dijela stranačkog rukovodstva koje nije uvažavalo stav većine:

“Uvijek se pronađe grupa ljudi koji čine neko stranačko rukovodstvo, koji u datom momentu, kada volja većine u stranci želi da uradi ili povuče konkretni politički potez, suprotstave tome. To rukovodstvo i Narodne stranke i Srpske narodne stranke je, zalažući se za demokratiju u društvu, formalno zalažući se za volju većine u državi, gdje se kandiduju kao političari i kao stranke, te standarde nijesu željeli da primijene u svojoj stranci. Dakle, postojali su dvojni aršini”.
XS
SM
MD
LG