Dostupni linkovi

Svijetu nije jasno šta žele Srbi, Crnogorci, kosovski Albanci


Za međunarodnu zajednicu Srbija i Crna Gora je danas veća enigma nego što je to slučaj sa Bosnom i Hercegovinom, smatra profesor Sveučilišta Stirling u Škotskoj, dr. Dejan Jović.

RSE: Ove godine obilježava se deset godina Dejtonskog sporazuma. U samoj Bosni i Hercegovini aktualne su rasprave o mogućoj promjeni Ustava. Mislite li da je to realno očekivati i kako bi to moglo utjecati na druge zemlje u regiji?

JOVIĆ: Više se radi o jednoj simboličkoj godišnjici Dejtonskog sporazuma nego što se po prirodi te stvari postavlja pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine. Također mislim da međunarodna zajednica mora napokon postaviti pitanje kakva je trajna budućnost Bosne i Hercegovine. Ono što je ona uspjela postići i što joj treba priznati je stabilnost Bosne i Hercegovine. U zadnjih deset godina nismo imali nikakav pokušaj destabilizacije ili pokušaj obnove nasilja, ali se postavlja pitanje demokratskog deficita. U Bosni i dalje odlučuje međunarodni predstavnik u krajnjim instancama i pitanje je koliko će dugo to trajati. Međunarodna zajednica to razumije i mislim da je ovo dobra prilika da se to pitanje postavi. Međunarodna zajednica može da insistira na daljnjoj postupnoj reintegraciji Bosne i Hercegovine i prebacivanju snaga s međunarodnih na domaće političke faktore, ali mislim da neće riskirati nikakvu značajniju destabilizaciju te zemlje. Ako dođe u pitanje mogućnost da se bilo šta poremeti u njoj, staće se na daljnjim pokušajima demokratizacije i prebacivanja odgovornosti na domaće faktore. Ne očekujem neke radikalne promjene u 2005. godini, nego daljnji nastavak postupnih reintegracijskih trendova.

RSE: Šta je sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosima Beograda i Podgorice i kakvo je vaše mišljenje o konačnom statusu Kosova? Da li će polovicom ove godine, kao što se predviđa, početi ti razgovori?

JOVIĆ: Čini mi se da su Srbija i Crna Gora veći problem i veća enigma, na neki način, od Bosne i Hercegovine, prije svega jer nije jednim dijelom jasna politička volja ni Srba ni Crnogoraca ni kosovskih Albanaca. Nije jasno šta oni žele kao konačno rješenje međusobnih odnosa. Kosovski Albanci više znaju šta ne žele. Ne znaju da li žele nezavisnu državu zajedno sa Albanijom, ili nezavisno Kosovo. Isto se to odnosi i na Srbe i Crnogorce. Teško je reći kakvo je trenutno političko mnijenje u Crnoj Gori. Kada bi postojala neka jasna politička volja, koju za sada ne vidim, onda bi se moglo sjesti za sto i pregovarati o njoj. Mislim da će se u Srbiji i Crnoj Gori nastaviti jedan trend neizvjesnosti koji će pokušati održati jednu vrstu kompromisa, budući da u Crnoj Gori ne vidim vrlo jasnu većinu za nezavisnost, niti vrlo jasnu većinu protiv nezavisnosti.

RSE: Međunarodna zajednica posljednjih dana sve više i sve jasnije pritišće zemlje regije kako bi se ostvarila suradnja sa Hagom. Ukoliko Hrvatska u roku od dva mjeseca ne izruči Gotovinu, pregovori neće odpočeti. Srbija i Crna Gora se upozorava da će posao oko Studije izvodljivosti ipak biti usporen. Hoće li po vašem mišljenju uskoro Zagreb, Beograd i Banja Luka u odnosu na sve jasnije pritiske ipak izručiti optužene za ratne zločine?

JOVIĆ: Posljednji događaji u sva tri grada stavljaju laganu sjenku sumnje na stvarne namjere vlasti u tim zemljama, ili se barem stiče takav dojam. Izjave tipa da se određeni optuženici ne bi prepoznali neće biti dobro primljene i nisu dobro primljene ni u Hagu niti u Evropskoj uniji. Zbog toga mislim da dolazi do malo pojačane reakcije da se vrlo jasno definira koja je pozicija vlade. Mislim da ni Hag niti Evropska unija od toga neće odustati. Ako pregovori sa Hrvatskom počnu u ožujku veliko je pitanje hoće li završiti i kako će se nastaviti sve dok to pitanje ne bude riješeno. Da li će vlade ili političke snage biti u stanju naći te optužene je već drugo pitanje, ali politički pritisak će se nastaviti.

RSE: Postoji li politička volja?

JOVIĆ: Mislim da postoji politička volja u onoj mjeri u kojoj je važno tim zemljama da uđu u Evropsku uniju. To treba povezati sa pitanjem evroskepticizma i evroentuzijazma u određenim zemljama. Siguran sam da u Hrvatskoj, u Srbiji, kao i u Bosni i Hercegovini postoje snage koje ne žele u Evropsku uniju i kojima sasvim odgovara izolacija ili političke sankcije jer u njima mogu profitirati ekonomski i politički, ali u ovom trenutku ne vidim da su dominantne. Međutim, one će se truditi postati sve jače i sve snažnije će djelovati u tom pravcu. Mislim da je to sasvim izvjesno.
XS
SM
MD
LG