Dostupni linkovi

logo-print

Između nacionalnog i građanskog


Promjena Ustava Bosne i Hercegovine trebala bi biti imperativ predstavnika postojeće vlasti, opozicije i nevladinih organizacija, smatraju učesnici okruglog stola na temu “Izmjene i dogradnja postojećeg ustava”. Prema njihovom mišljenju, sadašnje ustavno uređenje Bosni i Hercegovini onemogućava evropsku perspektivu, a jedino radikalne ustavne promjene mogu zaustaviti rastuću opasnost etničke podjele BiH.

Predstavnici Socijaldemokratske partije ocjenjuju kako nema opravdanja za odlaganje ustavnih promjena, te da se treba zalagati za rješenja koja će Bosnu i Hercegovinu uvesti u Evropsku uniju. Predsjednik SDP-a, Zlatko Lagumdžija:

“Promjene u ovoj zemlji mogu doći samo iznutra, pomagane izvana. Obrnuto ne možemo očekivati - sve kada bismo i htjeli.”

Za predsjednika Srpskog građanskog vijeća, Mirka Pejanovića, Bosna i Hercegovina budućnost ima jedino organizovana u četiri regije:

“To je banjalučka, sarajevska, tuzlanska i mostarska. Samo ekonomski snažne i samoodržive regije mogu biti partneri regijama evropskih zemalja i mogu računati na sredstva evropskih strukturnih fondova za razvoj. Političke stranke i nevladine organizacije koje imaju volju i koncept za reformu političkog ustrojstva BiH mogu udruženo oblikovati projekte regionalizacije i regionalnog razvoja BiH. Na temelju definisanih projekata može se vršiti njihova promocija i pridobijanje demokratske javnosti.”

Za regionalizaciju Bosne i Hercegovine zalaže se i profesor Dubravko Lovrenović. On smatra da u početku regije ne smiju imati velike ustavno-pravne kompetencije, kao što je to slučaj sa postojećim entitetima.
Na pitanje ko snosi odgovornost zbog čega nijedna rasprava o ustavnim promjenama u posljednje vrijeme nije dovela do konkretnog rješenja, Lovrenović odgovara:

“Mislim da nije greška u incijativama. Mislim da je dobro da postoji veći broj inicijativa. I, po mom sudu, ne može se govoriti o grešci, mislim da se mora govoriti o centralnome pitanju, naime, o pitanju političke operacionalizacije tih prijedloga. Mi možemo vrlo lako i za vrlo kratko vrijeme doći takorekuć do idealnih prijedloga. Međutim, onda dolazimo do ključnog pitanja, do onoga kamena na kojeg ćemo stati, ili ćemo se okliznuti, a to je: koje političke stranke su danas u BiH sposobne izvršiti, rekao bih, modernizaciju Ustava BiH?”

Fra Luka Markešić: “Zato je nužna, i to je općeprihvaćeno, potreba regionalizacije u kojoj će se svi narodi, odnosno svaki čovjek, osjećati na onom dijelu gdje živi, makar bio i manjina, sigurnim, osjećati da je to njegova država i da ima sva ljudska, nacionalna, državna prava na tom području.”

Profesor sarajevskog fakulteta političkih nauka Gajo Sekulić smatra kako krivicu za postojeće stanje u zemlji ne treba snositi samo RS, već i Federacija BiH, u kojoj je također vidljiva etnička podjela. Prema njegovim riječima, preustroj Ustava na sebe trebaju preduzeti građani zemlje:

“Nikakva promjena, pa ni Ustava, ne može doći spolja, od ovakvoga odnosa nama nametnutih međunarodnih institucija sve do OHR-a, ne može doći nikakva promjena od vladajućih nacionalnih struktura, institucija moći. A veoma je problematično, to je treće, da li neke solidnije socijaldemokratski ili liberalno-građanski orijentirane partije u Parlamentu mogu u ovom momentu, u ovim procedurama da nametnu neke zdravije ideje.”

Posljednji izvještaj o globalnoj konkurentnosti, prema kojem je Bosna i Hercegovina svrstana na 98. mjesto od 104 zemlje, predstavlja ključan indikator stanja ekonomije u zemlji, tvrdi profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet. Posljedica je to sadašnje podijeljene privrede, ocjenjuje. Profesor Domazet također kaže da ulazak BiH u Evropsku uniju znači jedinstvenu agrarnu politiku, obrazovanje, jačanje državnih institucija, privrede i ekonomije:

“Želimo ulazak u Evropsku uniju, dok se pretpostavlja građenje jedne normalne, moderne države, koja će u Uniji, u tom obliku ekonomske integracije, moći biti ravnopravan partner.”

Profesor mostarskog sveučilišta Slavo Kukić: “Ono što ja mislim da bi u prijedlogu SDP-ova rješenja trebalo dograditi je svakako napraviti određen balans između građanskog i nacionalnog. Mi u dejtonskom ustavnom rješenju imamo glorifikaciju nacionalnog na račun čovjeka. Ja osobno mislim da ne treba otići u drugu krajnost - glorificirati građansko, jer na ovim prostorima se i ono može zloupotrijebiti. Treba uspostaviti jedan balans, jer ovo jeste proces i traži vrijeme i mukotrpne napore. Dakle, ja mislim da to treba. Uostalom, iz Ustava Socijalističke Republike BiH se štošta može kao rješenje izvući.”

Učesnici okruglog stola smatraju da postojeći ustavni okviri Bosnu i Hercegovini čine nefunkcionalnom i neefikasnom državom, sa ogromnom administracijom, koju finansijski ne bi mogle podnijeti ni mnogo bogatije zemlje. Kažu da zbog postojeće podudarnosti entitetskog i političkog identiteta ne može doći do uspostavljanja ekonomskog, pravnog i političkog sistema, što ima nesagledive posljedice po njen ukupni razvoj, ali i ostvarivanje prava i sloboda građana.
XS
SM
MD
LG