Dostupni linkovi

logo-print

Osloboditi se “putujućih glasača”


Danas u Hrvatskoj rezultati predsjedničkih izbora pali su u sjenu pred problemima hrvatskih izbornih zakona. U prvom redu na površinu je izišlo pitanje glasanja hrvatskih građana u Bosni i Hercegovini i to najmanje iz tri razloga:

Tamošnje biračko tijelo bitno je utjecalo na rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora jer da nije bilo glasova takozvane dijaspore, Stipe Mesić bi pobijedio već u prvom krugu, drugog kruga ne bi ni bilo i hrvatski proračun bi uštedio najmanje 60 milijuna kuna za koje se moglo napraviti – usporedbe radi – naselje od 200 stanova.

Drugo pitanje se odnosilo na nepravilnosti u glasanju u Bosni i Hercegovini, što je dokazala novinarka Antonija Knežević, koja je glasala dva puta – u Karlovcu i u Mostaru, kao i glasanje mrtvih duša i ljudi koji uopće nisu izišli na izbore što je dokazala nevladina udruga GONG.

No, onu najbitniju primjedbu, koju često izriče opozicija, po tko zna koji put izrekao je i Stipe Mesić u jučerašnjem nastupu na hrvatskom radiju:

„Narod koji je suveren, narod koji je konstitutivan u drugoj državi, za nas je nacionalna manjina. To jednostavno ne ide.“

U tom smislu Mesić je najavio da će predložiti izmjenu izbornog zakona, ali s obzirom na parlamentarnu većinu Hrvatske demokratske zajednice i s obzirom na činjenicu da je takozvana dijaspora njena značajna izborna baza, ostaje vidjeti kako će proći ti prijedlozi.

Međutim, postoji jedno pitanje kod kojega će se lako postići konsenzus. Opozicija traži, a predsjednik sabora Vladimir Šeks je na Hrvatskoj televiziji sinoć potvrdio, da će se ažurirati birački spiskovi, u kojima ima 350 tisuća više glasača nego što Hrvatska ima punoljetnih stanovnika.

Suradnik nevladine udruge GONG zadužen za izbore, Dragan Zelić, misli da se to može napraviti do lokalnih izbora:

„Mi mislimo da će se to stići napraviti do petog mjeseca, dakle da će se sve to ažurirati, popis birača centralizirati… Ali prije svega se mora promijeniti taj zakon o popisu birača, on je glavna zapreka kako bi se popis birača centralizirao.“

Nepravilnosti, pa i skandali koji su se događali na hrvatskim predsjedničkim izborima, kao što su dvostruko glasanje u Hrvatskoj i BiH, te glasanje mrtvih duša i onih koji nisu uopće izašli na izbore, nisu presudno utjecali na konačni izborni rezultat, ali pred lokalne izbore, koji će se održati u travnju ili svibnju, neažurni birački popisi bi mogli utjecati na njihov rezultat, pogotovo u onim gradovima u kojima je više birača nego stanovnika. U Dalmaciji ih ima čitav niz: Trogir, Metković, Vrgorac, Knin, Makarska i Imotski, u kojem tu činjenicu jednostavno objašnjavaju:

„Moj ćaća radi u Njemačkoj. Znate gdje mu je boravište? U Bad Homburgu. I glasuje tamo u onoj općini „

U Kninu je 12 tisuća odraslih stanovnika i 19 tisuća birača, kaže Jozo Kolak, pravnik u Gradskom poglavarstvu:

„Najveći dio ljudi ne živi na adresama gdje su prijavljeni, ne žive tu već jedan dugi niz godina, a poznato je zbog čega. Postoji još jedna stvar koja također nije zanemariva, od negdje 1995-96. godine i nadalje bilo je u Kninu puno fiktivno prijavljenih prebivališta, da ne govorimo sada razloge. Oni se nisu odjavljivali, niti je utvrđivano da li stvarno borave u gradu Kninu i zbog toga se dolazi do ovog podatka. Znači, svatko tko može ostvariti određeno pravo ili više prava, pojavi se tu da to pravo ostvari i onda ga više nema. Takvih osoba ima mnogo.“

Metković je na samoj granici s Bosnom i Hercegovinom i zato se razlikuje od drugih gradova, kaže tamošnji gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo:

„Imate ulicu Marka Marulića, gdje je s jedne strane Metković, a s druge Gabela Polje. Puno tih ljudi je prijavljeno u Metkoviću, sva njihova djeca idu u školu u Metković. Ovdje je jedna specifična situacija, ljudi su izmiješani, Metković je jedan specifičan grad. Puno ljudi iz Gabela Polja se u Metkoviću oženilo. Naravno, s obzirom da je ekonomska situacija u Republici Hrvatskoj puno bolja nego u Bosni i Hercegovini, mnogi tu koriste svoja socijalna prava i tako dalje.“

Predsjednik glavne opozicijske stranke u Makarskoj – Socijaldemokratske partije – Dragan Srzić, uvjeren je da Makarska ima višak od par tisuća birača radi izbornih manipulacija:

„U obiteljskim kućama, gdje znači znamo da živi jedna obitelj, prijavljeno je po stotinjak ljudi, koji onda koriste glasačko pravo na lokalnim izborima. Dođu u Makarsku i doslovno izvrše prevagu za sastav Gradskog vijeća, odnosno za eventualnu vlast u gradu Makarskoj. Svi oni koji žele u Makarsku doći živjeti, koji žele ovdje zasnovati obitelj, dobrodošli su da zajedno s nama dijele i dobro i zlo u gradu Makarskoj. Ali isto tako poručujemo onima čiji glas u Makarskoj služi samo za manipulaciju na lokalnim izborima, da nas puste da mi koji živimo u ovom gradu sami svojom biračkom voljom izaberemo vlast, da sami izaberemo političku opciju koja će biti na vlasti u ovom gradu.“

Da bi se problemi o kojima govori Srzić otklonili, Hrvatska bi morala ostvariti tijesnu suradnji sa susjednim državama, smatra Dragan Zelić iz GONG-a:

„Bilo bi možda najbolje da to usporede s prebivalištem u Bosni i Hercegovini ili recimo u Srbiji i Crnoj Gori, čisto da se izbrišu ta dupla prebivališta, jer dosta osoba ima prebivalište i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini ili i u Hrvatskoj i u Srbiji i Crnoj Gori. Znači, trebalo bi to usporediti, izbaciti te duple i stvar riješena. Ali za to treba vremena, to je malo složeniji proces.“

I tako, izgleda, i na slijedećim lokalnim izborima u nekim pograničnim mjestima odlučujući glas mogu imati putujući glasači – oni koji ne snose posljedice svog izbora.
XS
SM
MD
LG