Barriot se kao pukovnik francuske vojske 1995. godine odrekao vojne karijere da bi postao “službeni predstavnik” tzv. Republike Srpske krajine u Parizu. Prije nego je postao ambasador paradržave Milana Martića, Barriot je kao ljekar služio u sastavu međunarodnih mirovnih snaga u BiH i Hrvatskoj, a 1999. je tokom vojne intervencije NATO-a bio U Srbiji. Suština iskaza ovoga svjedoka može se iskazati njegovim posljednjim odgovorom u glavnom ispitivanju:
"Srbi na Kosovu, Hrvatskoj i Bosni nisu bili agresori, već su se našli u poziciji da se brane. Srbi su samo odgovarali na agresiju i to se desilo u Hrvatskoj 1991. i u Srebrenici 1995. Mnogi visoki oficiri se slažu sa mojim ocjenama", rekao je svjedok.
Barriot je u svom svjedočenju kazao da je Zapad u Hrvatskoj i BiH podržavao legalne vlasti, a u Srbiji, odnosno na Kosovu, pobunjenike, čime je vodio politiku dvostrukih standarda. Takođe je optužio NATO za korištenje “nehumanih oružja”, primjerice kasetnih bombi, kaja su tokom oružane intervencije protiv Beograda dovela do brojnih civilnih žrtava. Govorio je i o sukobu legalnih snaga BiH i snaga Fikreta Abdića, o saradnji zvaničnog Sarajeva sa terorističkim skupinama.
Vrlo zaniljiv dio svjedočenja se odnosio na Srebrenicu. Nakon što su snage bosanskih Srba zauzele ovu zaštićenu zonu UN-a i pobile oko 8.000 zarobljenika, Barriot je imao višesatni razgovor sa Ratkom Mladićem. Zapovjednik vojske bosanskih Srba rekao je tada svjedoku da je prema više elemenata (odbijanje sugestija UN-a da se evakuiraju civili Srebrenice, izvlačenje Nasera Orića i njegove komande iz enklave prije samog napada) zaključio da “Sarajevo nije imalo namjeru braniti Srebrenicu”.
Vrlo uočljivo slični stavovi u iskazima Barriota i jučerašnje svjedokinje, takođe Francuskinje i takođe medicinske radnice Eve Crepin, djelomično je objasnila Carla del Ponte, koja je tokom unakrsnog ispitivanja utvrdila da je riječ o nevjenčanom bračnom paru, koji žive zajedno od 1994. godine.
"Srbi na Kosovu, Hrvatskoj i Bosni nisu bili agresori, već su se našli u poziciji da se brane. Srbi su samo odgovarali na agresiju i to se desilo u Hrvatskoj 1991. i u Srebrenici 1995. Mnogi visoki oficiri se slažu sa mojim ocjenama", rekao je svjedok.
Barriot je u svom svjedočenju kazao da je Zapad u Hrvatskoj i BiH podržavao legalne vlasti, a u Srbiji, odnosno na Kosovu, pobunjenike, čime je vodio politiku dvostrukih standarda. Takođe je optužio NATO za korištenje “nehumanih oružja”, primjerice kasetnih bombi, kaja su tokom oružane intervencije protiv Beograda dovela do brojnih civilnih žrtava. Govorio je i o sukobu legalnih snaga BiH i snaga Fikreta Abdića, o saradnji zvaničnog Sarajeva sa terorističkim skupinama.
Vrlo zaniljiv dio svjedočenja se odnosio na Srebrenicu. Nakon što su snage bosanskih Srba zauzele ovu zaštićenu zonu UN-a i pobile oko 8.000 zarobljenika, Barriot je imao višesatni razgovor sa Ratkom Mladićem. Zapovjednik vojske bosanskih Srba rekao je tada svjedoku da je prema više elemenata (odbijanje sugestija UN-a da se evakuiraju civili Srebrenice, izvlačenje Nasera Orića i njegove komande iz enklave prije samog napada) zaključio da “Sarajevo nije imalo namjeru braniti Srebrenicu”.
Vrlo uočljivo slični stavovi u iskazima Barriota i jučerašnje svjedokinje, takođe Francuskinje i takođe medicinske radnice Eve Crepin, djelomično je objasnila Carla del Ponte, koja je tokom unakrsnog ispitivanja utvrdila da je riječ o nevjenčanom bračnom paru, koji žive zajedno od 1994. godine.
