Dostupni linkovi

logo-print

Vladajuće stranke čuvaju posljedice etničkog čišćenja


Helsinški komitet za ljudska prava u BiH u godišnjem izvještaju je posebno obradio odnose među etničkim grupama i položaj nacionalnih manjina, navodeći kako su posljedice etničkog čišćenja i dalje vidljive u svim segmentima bosanskohercegovačkog društva.

Iako je proteklo devet godina od uspostavljanja mira i otpočinjanja procesa povratka, prema riječima Srđana Dizdarevića, predsjednika Komiteta, nezadovoljavajući je broj povratnika koji su se vratili na područja gdje njihova etnička grupa predstavlja brojčanu manjinu:

“Podsjećamo na to da je prije rata svega u dvadesetak bh. opština jedan od tri konstitutivna naroda imao aposlutnu brojčanu nadmoćnost, a da u 80 posto opština nijedna nacija nije bila u apsolutnoj brojčanoj većini. U današnjoj BiH je stanje takvo da u većini opština jedan narod je zastupljen u procentu između 92 i 99,9 posto. Izuzetak čine Tuzla i opština Centar iz Sarajeva, koje su jedine s procentom koji je manji od 90 posto. Vladajuće nacionalističke stranke nastoje očuvati posljedice etničkog čišćenja, etničku homogenost. U tu svrhu se služe raspirivanjem i održavanjem straha od drugih.”

Osjetljive i ranjive međunacionalne odnose dodatno opterećuju i zaoštravaju naredni oblici ispoljavanja netrpeljivosti:

“Akti nasilja, skrnavljenje nadgrobnih spomenika, ataci na vjerske objekte, ispisivanje parola prožetih mržnjom i šovinizmom - iako su ove pojave nasilja manje brojne nego neposredno nakon rata, one i dalje imaju izuzetno poguban odjek.”

U Izvještaju se navodi tridesetak slučajeva koji ilustriraju prethodnu tvrdnju, a najdrastičniji su ubistvo župnika na području Bosanske Gradiške, te povratnika i predsjednika mjesne zajednice u okolini Teslića:

“Ono što je karakteristično to je da veliki broj počinilaca ovakvih i sličnih akata, ne samo u 2004. nego i u prethodnim godinama, nije nikada otkriven, niti procesuiran, što dodatno otežava međunacionalne odnose. Mislimo da policija, tužilaštva i sudovi nisu na visini zadatka, iako su oni ključni faktori u izgradnji pravne države, stabilnosti, lične i imovinske sigurnosti građana.”

I proces povratka prati neodgovarajuća nacionalna struktura, uz neke druge negativne pojave, navodi Dizdarević:

“Primjećujemo i dalje diskrimnicaju na etničkoj osnovi, čija su žrtva povratnici, neravnopravnost povratnika, kao i još uvijek u velikom broju slučajeva neadekvatne osnovne, elementarne uslove stanovanja, što ukazuje na potrebu da i domaće vlasti, koje su sada preuzele teret povratka, uz finansijsku podršku međunarodne zajednice moraju učiniti dodatni napor kako bi se ovaj proces održao i omogućilo svakom građaninu da izabere mjesto stanovanja.”

Upravo kad je u pitanju izbor mjesta stanovanja, ova žena, izbjeglica iz Bratunca, kaže:

“Oni su nas mnogi izdali. Da nam hoće napraviti negdje kuću, ja bih voljela bolje nego išta na svijetu, a ne bih želila se vratiti tamo u RS.”

U malobrojnim selima gdje je obnovljen multietnički život postepeno se vraća slika starih komšijskih odnosa. Povratnik Bošnjak u jednom dobojskom selu i njegov komšija Srbin kažu:

“Ne mimoilazimo se nego se pozdravljamo, zajedno štošta radimo što se tiče i poljoprivrede i svih drugih stvari koje su od opšte važnosti za selo. Znači, nema nikakve netrpeljivosti.”

“Pazimo se, on je nama dao, i mi njima. Lijepo živimo. Treba se lijepo paziti sa svakim, bez razlike ko je i odakle je.”

Većina građana koje smo anketirali smatra da je za mirnu Bosnu, a naravno i Hercegovinu, dovoljno ako ljudi budu živjeli jedan pored drugog:

“Nema više bratstva i jedinstva i ne treba nam bratsvo i jedinstvo. Nama trebaju sloga i suživot. Svak na svom i svak o svom. Da gleda svak da živi kako treba, da niko nikom ne smeta.”

Za ukupnu sliku stanja međunacionalnih odnosa u BiH treba podsjetiti da Zakon o zaštiti nacionalnih manjina, iako je usvojen 2003. godine, još nije doživio punu primjenu u praksi. Na posljednjim lokalnim izborima nacionalne manjine nisu mogle birati svoje predstavnike, pa su oni i dalje van parlamenata i bez mogućnosti da utiču na politička zbivanja u BiH.
XS
SM
MD
LG