Odgađanja reforme policijskih snaga u BiH nema, izričiti je stav OHR-a, iznesen za naš radio nakon informacije koju je u javnost plasirao premijer RS-a u ostavci, Dragan Mikerević. On je kazao, nakon susreta sa Visokim predstavnikom, da će reforma policije biti odgođena za ljeto ove godine, kako bi se vlastima RS-a pružila prilika da do aprila ispune obvezu suradnje s Haškim tribunalom. Glasnogovornik OHR-a, Mario Brkić:
“Odgađanja reforme policijskih snaga nema, jer je to samo po sebi proces koji traje. A također i odgađanje procesa bi usporilo aspiracije, odnosno napredovanje BiH prema putu u euroatlantske integracije.”
Informacijom da se reforma policije odgađa iznenađeni su mnogi. Jedan od njih je i čelnik u Zastupničkom domu bh. parlamenta, Šefik Džaferović, koji kaže:
“Ne mogu da prihvatim tu informaciju koju je iznio gospodin Mikerević kao vjerodostojnu, jer je suprotna onome što piše u odluci Visokoga predstavnika i termin-planu kada je u pitanju reforma policije, koji je preciziran odlukom Visokoga predstavnika.”
Odlukom Visokoga predstavnika od 16. decembra 2004. godine, kada su izrečene i sankcije prema pojedincima u RS-u, precizira Džaferović, je jasno rečeno da se reforma policije mora okončati početkom ove godine, a sustav reforme obrane zaokružiti sredinom, odnosno do septembra 2005. godine. On ističe da je pred BiH u aprilu još jedan ispit koji, ukoliko se ne prođe, udaljva državu od Europe.
Isti stav dijeli i šef zastupničkog kluba SDP - NHI u Narodnoj skupštini RS-a, Zekrijah Osmić:
“Odgađanje reforme definitvno odvaja BiH od evropskih integracija i mislim da bi to bio zaista loš potez u nizu loših poteza koji se u posljednje vrijeme događaju u RS-u. Dakle, definitivno moramo locirati one koji blokiraju reforme.”
Glavna prepreka dosadašnjem probijanju roka reforme policije bio je, i ostao, tvrd stav predstavnika RS-a da se ne smiju ukidati entitetske policije. Predsjednik RS-a, Dragan Čavić:
“Ja ne mogu da prihvatim da se ukine Ministarstvo unutrašnjih posova, da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema svog direktora, da se ukine budžet Ministarstva unutrašnjih poslova, da se pravi organizacija ministarstva unutrašnjih poslova koja prelazi međuentitesku liniju - iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što je to protivustavno.”
Stav pozicije dijeli i čelnik SNSD-a, najjače oporbene stranke u RS-u, Milorad Dodik:
“Ako neko predlaže novi ustavni poredak ovdje, kroz izmjenu zakona i organizaciju policije, ja kažem da to mi nećemo prihvatiti.”
Povjerenstvo za reformu policije u BiH 15. decembra 2004. godine, podsjećamo, nakon višednevnog zasjedanja postiglo je rješenje o formiranju jedinstvene policije na razini BiH i njene organizacije po regijama. Članovi Povjerenstva se, ipak, nisu uspjeli usaglasiti oko broja policijskih regija. Budućom policijom, čiji bi rad bio finansiran sa državne razine, trebala bi, prema tada datim informacijama, rukovoditi konferencija direktora regija.
Podsjećamo da nijedan član Povjerenstva za reformu policije iz RS-a nije odstupio od smjernica o očuvanju MUP-a RS, koje je dala Narodna skupština ovog entiteta. Rok do kada je trebalo predložiti dokument koji podrazumijeva jedinstvenu strukturu obavljanja policijskih dužnosti pod sveobuhvatnim političkim nadzorom ministra ili ministara u Vijeću ministara BiH istekao je sa posljednjim danom 2004. godine.
“Odgađanja reforme policijskih snaga nema, jer je to samo po sebi proces koji traje. A također i odgađanje procesa bi usporilo aspiracije, odnosno napredovanje BiH prema putu u euroatlantske integracije.”
Informacijom da se reforma policije odgađa iznenađeni su mnogi. Jedan od njih je i čelnik u Zastupničkom domu bh. parlamenta, Šefik Džaferović, koji kaže:
“Ne mogu da prihvatim tu informaciju koju je iznio gospodin Mikerević kao vjerodostojnu, jer je suprotna onome što piše u odluci Visokoga predstavnika i termin-planu kada je u pitanju reforma policije, koji je preciziran odlukom Visokoga predstavnika.”
Odlukom Visokoga predstavnika od 16. decembra 2004. godine, kada su izrečene i sankcije prema pojedincima u RS-u, precizira Džaferović, je jasno rečeno da se reforma policije mora okončati početkom ove godine, a sustav reforme obrane zaokružiti sredinom, odnosno do septembra 2005. godine. On ističe da je pred BiH u aprilu još jedan ispit koji, ukoliko se ne prođe, udaljva državu od Europe.
Isti stav dijeli i šef zastupničkog kluba SDP - NHI u Narodnoj skupštini RS-a, Zekrijah Osmić:
“Odgađanje reforme definitvno odvaja BiH od evropskih integracija i mislim da bi to bio zaista loš potez u nizu loših poteza koji se u posljednje vrijeme događaju u RS-u. Dakle, definitivno moramo locirati one koji blokiraju reforme.”
Glavna prepreka dosadašnjem probijanju roka reforme policije bio je, i ostao, tvrd stav predstavnika RS-a da se ne smiju ukidati entitetske policije. Predsjednik RS-a, Dragan Čavić:
“Ja ne mogu da prihvatim da se ukine Ministarstvo unutrašnjih posova, da Ministarstvo unutrašnjih poslova nema svog direktora, da se ukine budžet Ministarstva unutrašnjih poslova, da se pravi organizacija ministarstva unutrašnjih poslova koja prelazi međuentitesku liniju - iz vrlo jednostavnog razloga. Zato što je to protivustavno.”
Stav pozicije dijeli i čelnik SNSD-a, najjače oporbene stranke u RS-u, Milorad Dodik:
“Ako neko predlaže novi ustavni poredak ovdje, kroz izmjenu zakona i organizaciju policije, ja kažem da to mi nećemo prihvatiti.”
Povjerenstvo za reformu policije u BiH 15. decembra 2004. godine, podsjećamo, nakon višednevnog zasjedanja postiglo je rješenje o formiranju jedinstvene policije na razini BiH i njene organizacije po regijama. Članovi Povjerenstva se, ipak, nisu uspjeli usaglasiti oko broja policijskih regija. Budućom policijom, čiji bi rad bio finansiran sa državne razine, trebala bi, prema tada datim informacijama, rukovoditi konferencija direktora regija.
Podsjećamo da nijedan član Povjerenstva za reformu policije iz RS-a nije odstupio od smjernica o očuvanju MUP-a RS, koje je dala Narodna skupština ovog entiteta. Rok do kada je trebalo predložiti dokument koji podrazumijeva jedinstvenu strukturu obavljanja policijskih dužnosti pod sveobuhvatnim političkim nadzorom ministra ili ministara u Vijeću ministara BiH istekao je sa posljednjim danom 2004. godine.
