Dostupni linkovi

logo-print

Poraz opcije trećeg entiteta


Područje koje pokriva Generalni konzulat Republike Hrvatske u Mostaru ima 106 328 registrovanih birača, odnosno državljana BiH sa hrvatskim državljanstvom koji imaju pravo glasa. Unatoč činjenici da su glasovi dijaspore, a ponajviše Hercegovine, presudili prvi krug izbora, tek jedna trećina glasala je za novog predsjednika Republike Hrvatske. Tako je svojevrsna izborna apstinencija bh. birača, označena i na prethodnim parlamentarnim izborima, pratila i prvi krug hrvatskih predsjedničkih izbora u BiH. Generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru, Ratko Maričić:

“Prošle godine na parlamentarnim izborima tu, na našem području, je bilo negdje oko 40 tisuća birača, napomnjem da je to bilo u dva dana, a sada je negdje oko 35 tisuća birača.”

Inače, za hrvatske predsjedničke izbore u BiH otvoren je znatno veći broj glasačkih jedinica. Najveća partija bh. Hrvata, HDZ BiH, aktivno se uključila u promidžbenu kampanju Jadranke Kosor, kandidata HDZ Republike Hrvatske. Bariša Čolak, predsjednik HDZ-a BiH i predsjednik izbornog stožera Kosor u BiH, tvrdi kako se ipak ne radi o izbornoj apstinenciji:

“U poređenju sa prošlim predsjedničkim izborima, ja uopće ne mislim da je došlo do pada, to je s jedne strane. A s druge strane, mislim da je to solidan odziv, zaista, jer ne treba više očekivati. Nikakvi izbori koji se budu održavali u narednom razdoblju, mislim da više se nikada neće ponavljati oni izbori koji su bili prije pet, šest ili više godina.”

Sudeći prema ostvarenim rezultatima, u Hercegovini najveću popularnost ima Jadranka Kosor, sa osvojenih 70 posto glasova. Na pitanje što bh. građanin može dobiti izborom Jadranke Kosor za predsjednika Republike Hrvatske, odnosno uopće glasanjem za predsjedničke izbore u Hrvatskoj, Čolak kaže:

“Aposlutno da je to nešto što možda nije, slikovito kazano, nešto što se može kazati da, evo, to je izraženo u određenom postotku ili to je to. Međutim, nije nam svejedno, naravno. Nije nam svjedno tko će biti predsjednik Republike Hrvatske. Mislimo, mi kao stranka razmišljamo, s obzirom da je na vlasti HDZ u parlamentu u Hrvatskoj da bi to bila, po našem uvjerenju, još jedna stabilnost da bude i predsjednik iz stranke.”

Čolak se ne slaže sa konstatcijom kako su bh. Hrvati hrvatska dijsopora. Na pitanje da li bi eventualno podržao izmjene izbornog zakona Republike Hrvatske, predsjednik HDZ-a BiH kaže:

“Kako će i na koji način buduće hrvatska država omogućavati ili ograničavati mogućnost svojih građana da glasuju za parlament i predsjednika, to je već njihova stvar.”

Za razliku od HDZ-a BiH, novinar i analitičar Pero Gašparević, jedan je od rijetkih bh. intelektualaca koji se javno protivi glasanju bh. Hrvata na listi za dijasporu:

“Pretvaranjem Hrvata iz BiH u dijasporu i tretiranje njihovo kao dijaspore slabi njihovu politčku snagu ovdje, u BiH, jer Hrvati u BiH žive i pridržavaju se zakona koji važe u ovoj međunarodno priznatoj državi. To međutim ne znači da Hrvati i drugi građani BiH koji eventualno imaju hrvatsko državljanstvo ne mogu glasovati i za izbore u Republici Hrvatskoj, ali to treba urediti na jedan drugi način kakav je uobičajen u svijetu - sređivanja dvojnog ili duplog državljanstva.”

Kako dodaje Gašparević, kampanje, ukoliko i postoje, protiv glasanje na izborima u susjednoj državi traju kratko - koliko i same promidžbene kampanje stranaka i predsjedničkih kandidata. Nepostojanje jedinstvenog hrvatskog političkog i intelektualnog miljea u BiH po pitanju glasanja bh. državljana Gašparević opravdama različitim ratnim iskustvima od Posavine, srednje Bosne i Hercegovine:

“Naime, kao što je poznato u Hercegovini su ratovali svi protiv sviju. U srednjoj Bosni je bio taj nesretni sukob između Hrvata i Bošnjaka. Dok, s druge strane, u Posavini Hrvati i Bošnjaci su bili u istoj vojsci i ratovali su protiv srpske vojske.”

Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora pokazali su koliko bh. Hrvati ozbiljno razmišljaju o trećem entuitetu ili barem koliko ta opcija može zaživjeti pomoću predsjedničkog kandidata. Iako je Ivić Pašalić u promidžbenoj kampanji javno promovisao BiH sa tri federalne jedinice, u Hercegovini je osvojio oko 4 000 glasova, što Gašparević obrazlaže:

“Onog trenutka kad je Tuđman otišao, u tom trenutku i političke akcije Ivića Pašalića su potpuno pojeftinile i, kao što vidimo, one su postale minorne.”

O porazu opcije trećeg entiteta, Bariša Čolak, predsjednik HDZ-a BiH, nije želio govoriti, ali je istakao kako u ovoj stranci u cijelosti podržavaju političku opciju HDZ-a Republike Hrvatske, pa i onu o BiH:

“Rezultati najbolje pokazuju sad, evo ovih izbora, kako i na koji način se gleda, dakle, kako naši birači gledaju na pojedinog predstavnika, odnosno na kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.”

Drugi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske zakazan je za 16. januar. Prema najavama, nastavak promidžbenih kampanja, konkretno one Jadranke Kosor, neće zaobići ni Hercegovinu.
XS
SM
MD
LG