Dostupni linkovi

Čovjek je iznad svega


''Dragi prijatelji, upravo ja koji sam katolik, Hrvat i predsjednik vlade, koji upravo dolazim s mise iz katedrale, danas na blagdan katoličkih bogojavljenja, a na pravoslavni Badnjak, sjećam se riječi svetog oca Pape Ivana Pavla II na misi u Osijeku sa zadnje posjete kada je govorio o potrebi pomirenja i o potrebi suživota, međusobnog razumijevanja katolika i pravoslavaca, generalno govoreći. To su vrijednosti za koje se traba boriti i to su vrijednosti na kojima počiva i današnja Hrvatska. Zato sam uvjeren da ovo što radimo, radimo dobro.''

Postigli smo mnogo u prošloj godini, kazao je potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke i saborski zastupnik srpske manjine, Milorad Pupavac:

''Od onoga što je za nas posebno bitno, od prošlog Badnjaka i od prošlogodišnjeg okupljanja i od značajne poruke koju je predsjednik vlade uputio hrvatskoj javnosti, javnosti jugoistočne Evrope i svijetu, međuetnički odnosi u Hrvatskoj nezaustavljivo su dobili onu dimenziju koju možemo nazvati normalnom i koju možemo nazvati civilizacijskom.''

Premijer Sanader se na domjenku pojavio u pratnji supruge, predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, koji je u nadahnutom govoru pohvalio suradnju sa srpskim zastupnicima u Saboru nazivajući ih intimno osobnim imenima, i ministra kulture Bože Biškupića koji na razini vlade vodi odnose sa vjerskim zajednicama. Kao kuriozitet dodajmo da su na domjenku povodom pravoslavnog Badnjaka kao gosti posebno pozdravljeni predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske.

* * * * *

Prošla je godina dana otkako je hrvatski premijer Ivo Sanader izgovorio, sad već antologijski, ''Hristos se rodi''. Bilo je to prvi put od osamostaljenja i rata da jedan hrvatski premijer pravoslavcima u Hrvatskoj tako izravno čestita Božić. Riječi su, pogotovo iz usta HDZ-ova premijera, odjeknule kao zvono. No, koliko se ostalo na simbolici, a koliko se u položaju Srba u Hrvatskoj istinski nešto promijenilo? O tome za Radio Slobodna Europa govore predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, Vojislav Stanimirović, državni tajnik u Ministarstvu prosvjete, znanosti i obrazovanja, Slobodan Uzelac, predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, Žarko Puhovski.

Sanaderov ''Hristos se rodi'' bio je za srpsku zajednicu u Hrvatskoj veliki pomak i znak dobre volje, ocjenjuju politički predstavnici srpske zajednice u Hrvatskoj. Državni tajnik u Ministarstvu znanosti, dr. Slobodan Uzelac:

''I da je ostalo samo na simbolici, a nije, bilo bi dobro, ne dovoljno, ali dobro.''

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, dr. Vojislav Stanimirović:

''Ne bih rekao da je ostalo samo na čistoj simbolici, ali bi se mogla dati ocjena minus tri.''

Predsjednik Srpskog demokratskog foruma, Veljko Džakula:

''Mogu reći da su odnosi među ljudima daleko normalniji i nema pritisaka, nema onih provokacija i prozivanja. U tom slučaju situacija je daleko pozitivnija i bolja, ali se sada osjeća kao da smo više na margini. Do sada se govorilo o našim problemima. Sada se ne govori o našim problemima, ali se oni i ne rješavaju.''

Prvi čovjek Samostalne demokratske srpske stranke, koja je sa vladajućim HDZ-om sklopila koalicijski sporazum, uz umirovljenike, i omogućila HDZ-u većinu u Saboru, pojašnjava zašto ta suradnja još uvijek nije dosegla ni dobru trojku:

''Možemo biti zadovoljni sa jednim dijelom vezanim za povrat privatne imovine pojedincima i obnovom kuća srpskih povratnika u Republiku Hrvatsku, iako to u potpunosti nije završeno. Nezadovoljni smo primjenom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i participacijom Srba u institucijama vlasti. U pravosuđu također nema nekih značajnijih pomaka, prvenstveno mislimo na reviziju osumnjičenih i optuženih za ratne zločine. Taj broj je izuzetno visok (oko 1900). Revizija optuženih ide dosta sporo i na nezadovoljavajući način.''

Relativno su zadovoljni i brojem podnesenih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava (oko 19 tisuća do sada) ali ne i konkretnim rješavanjem.

''Smatramo da je to jedan od problema koji će, prije ili poslije, Hrvatska morati da riješi, jer i sam Sporazum o sukcesiji sa Srbijom i Crnom Gorom u jednom svom Aneksu govori o tome da će se taj problem morati jednako riješiti u svim novonastalim državama bivše Jugoslavije.''

Dr. Slobodan Uzelac spada u nekolicinu hrvatskih Srba koji u Sanaderovoj vladi obnašaju visoke funkcije, uglavnom državnih tajnika u ministarstvima:

''Za nekoga je to možda mala stvar, ali za nas, Srbe u Hrvatskoj, koji smo do tog vremena nerijetko bili tretirani i drugčije, to je svakako ohrabrenje. To je manje od onoga što je željeno, čak i manje od onoga što je obećano, ali ipak ne toliko da bi smo mogli kazati da smo nezadovoljni.''

Ali na lokalnoj razini, kaže Veljko Džakula, nema baš mjesta zadovoljstvu:

''Premijer koji vodi generalnu politiku, mora sistemom vertikale u svojoj stranci dovesti u opoziciju da se ono što on govori, što želi i planira sprovodi i na lokalnom nivou: tolerancija, suživot, međusobna komunikacija. Kao da se zaboravlja da su tu i Srbi koji trebaju biti uključeni i u lokalne vlasti, a ne samo u gradska i opštinska vijeća.''

Dr. Slobodan Uzelac:

''Nije lako u Hrvatskoj biti ni Hrvat ni Srbin. Ako je sada o tome riječ onda je bitno reći da te sada manje pitaju što si. U tom smislu je lakše za sve.''

Iako je Sanaderovo ''Hristos se rodi'' izrečeno prije svega zbog kupovanja vanjskih činbenika, a stvari se od tada mijenjale sporije nego što su neki očekivali, u Hrvatskoj je, zaključuje predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, dr. Žarko Puhovski, ipak stvorena atmosfera normalizacije i natrag se više ne može:

''Ta instrukcija nije bila ni približno svugdje prihvaćena, ali je ipak donijeta instrukcija znatno drugčija od onih koje su se ranijih godina mogle ćuti, prije svega u Tuđmanovo vrijeme, ali i u Račanovo. Koliko god bilo zatezanja i otezanja, koliko god bilo situacija u kojoj ljudi još uvijek imaju poteškoće zbog svoje etničke pripadnosti, naši podaci pokazuju u posljednje dvije godine da je potpuno jasno da su povrede ljudskih prava utemeljene u nacionalnim razlikama, ali ispod razine na kojoj su bile posljednjih desetak godina. I to je korak ka normalizaciji zemlje, unatoč svim problemima sa kojima se susrećemo.''
XS
SM
MD
LG