Dostupni linkovi

Neizvjesna budućnost državne zajednice


Ustavnom poveljom predviđena je rotacija u Savjetu minstara državne zajednice na funkciji ministra vojnog i šefa diplomatije na pola mandata, to jest, dvije godine koji ističe u februaru. Pri samom konstituisanju Savjeta ministara, kršenjem Ustavne povelje na zahtjev Srbije i pristanak crnogorske strane, obje te funkcije pripale su Srbiji. I to je, takođe, u suprotnosti sa Ustavnom poveljom koja je predviđala da ministar odbrane i ministar inostranih poslova ne mogu biti iz iste države članice. Visoki funkcioner Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković objašnjava da su tada ustupak napravili Srbiji, nalazeći uporište u Beogradskom sporazumu koji je znatrno fleksibilniji od Ustavne povelje:

VUKOVIĆ: Dali smo oba ministarstva kolegama iz Srbije i upozorili da će na pola mandata, poštujući princip rotacije, ta dva ministarstva pripasti Crnoj Gori. U ostalim ministarstvima se ne vrši rotacija, tako da će u druge dvije godine mandata Ministarskog savjeta, Crna Gora imati četiri ministra i predsjednika, što znači pet, a Srbija samo jednog ministra. Niko nije reagovao''.

RSE: Znači li to da će crnogorska vladajuća koalicija insistirati?

VUKOVIĆ: Ne, jer se ne zna šta će se desiti sa državnom zajednicom. Vi znate da smo mi odmah, pa nijesu prošle ni dvije godine mandata državne zajednice koja je projektovana na tri mandata izabranih institucija, konstatovali velike konstrukcione greške u samoj državnoj zajednici koje su objektivno isprovocirale velike probleme u njenom funkcionisanju.

RSE: Znači li to da je već dogovoreno da ne bude rotacije?

VUKOVIĆ: Ne. Ništa nije dogovoreno. Nije o tome razgovarano. Sada se najozbiljnije razgovara o tome da li uopšte da opstane državna zajednica i ovo preostalih nekoliko mjeseci ili da čekamo referendum. Tako da i mandati i institucije i rotacije na neki način gube potpuno smisao, svrhu svog postojanja i zagledani u budućnost mi razmišljamo o sasvim drugim aranžmanima i kada je Crna Gora u pitanju i kada je naš odnos sa Srbijom u pitanju.

Ni u Socijaldemokratskoj partiji u kojoj su se protivili ustupku koji je Podgorica prije dvije godine napravila Beogradu, nema interesovanja za rotaciju u Savjetu ministara.Visoki funkcioner Borislav Banović:

BANOVIĆ: Mislim da je sada poslije ovoliko kršenja i u rokovima i u načinu izbora Savjeta ministara i na mnogim dugim mjestima Ustavne povelje, po ovom pitanju teško izvršiti tu rotaciju.Mislim da bi to bilo nerealno nepraktično i da tako kažem nepolitički,

Zamjenika ministra inostranih poslova državne zajednice, Predraga Bosskovicha , koji bi u slučaju rotacije zauzeo mjesto sadašnjeg šefa dilpmatije, Vuka Draškovica pitali smo da li je u Savjetu bilo riječi o tome :

BOŠKOVIĆ: Ta tema nije pominjana na savjetu ministara, ona je zapisan u Ustavnoj povelji, ali u svakom slučaju s obzirom da je Ustavna povelja prekršena I na početku mandata kada je formiran Savjet ministara , ja pretpostavljama da će se iymedju Srbije I Crne Gore naći dogovor prihvatljiv za sve.

Predsjednik srpske Vlade Vojislav Koštunica insistira na dosljednom poštovanju Ustavne povelje kada je riječ o neposrednim izborima za parlament državne zajednice, ali iz Beograda za sada niko ne pominje i drugu obavezu Ustavne povelje, vjerovatno zato što bi dovela do apsurdne situacije da manja država članica zauzme sva mjesta izuzev Ministarstva za nacionalne manjine u Savjetu ministara. Miodrag Vuković:

VUKOVIĆ: To je i rečeno gospodi iz Srbije, našim kolegama. Ja mislim da je insistiranje na neposrednim izborima pokušaj da se ustvari prekine, i to je, takođe, mogući odgovor na pitanje zašto se insistira na neposrednim izborima, da se prekine mandat sadašnjem Ministarskom savjetu, umjesto na četiri godine na koliko je biran i kako piše u Ustavnoj povelji, da mu mandat traje dvije godine, da se izabere novi Ministarski savjet, da se prekrši Ustavna povelja u ovom dijelu o kojem smo govorili oko rotacije, oko trajanja mandata ministrima. Ipak je ovo jedna priča koja želi da stvori gužvu, a stvari su daleko jednostavnije''.

Da li se u manjem koalicionom partneru, Socijaldemokratskoj partiji, slažu da u ovom trenutku ne treba insistirati na rotaciji, do momenta slanja ovog izvještaja nijesmo uspjeli provjeriti.

* * * * *

U 2005. godini crnogorski parlament će biti u žiži javnosti, između ostalog, i zbog eventualne ponovne debate o Zakonu o neposrednim izborima za parlament državne zajednice i izmjenama i dopunama Zakona o referendumu, kojim bi se ukinuo cenzus na izlaznost.


Upitali smo predsjednika crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića da li očekuje da će se tokom naredne godine ponovo naći Zakon o neposrednim izborima za parlament zajednice i da li će se tokom iduće godine naći i prijedlog i dopuna Zakona o referendumu ili eventualno novi zakon. Krivokapić je za Radio Slobodna Evropa izjavio da će 2005.godina biti ključna i da će u parlamentu biti donijeta odluka o raspisivanju referenduma o državnom statusu Crne Gore:

''Ta stvar je politički jasna. Neposrednih izbora može biti samo u onoj varijanti koja je već poznata, a to je poslije referenduma ili eventualno neki izbori na kojima ne bi učestvovala vladajuća koalicija, koji bi bili krajnje nelegitimni. Njih smo vidjeli pod Miloševićem i oni bi opet značili raspad zajednice po skraćenom postupku. Tako da je i javnosti već jasno, a mislim i svim političkim činiocima, osim gospodinu Koštunici u Srbiji kako stvari stoje i kako je dobro i za Srbiju i za Crnu Goru. Oko referenduma mislim da je ključna stvar jedna druga važnija odluka oko referenduma, a to je odluka o raspisivanju referenduma koja će biti u 2005. godini. Tako da zakon koji je donešen u saradnji sa OEBS-om, znači zakon koji nije tako star (2001.godine) i koji je, tada smo se već mislili ići na referendum, bio spreman da se odlazi na referendum. Znam iz inicijative i iz Socijaldemokratske partije i DPS-a da se ukine censuz i time se postigne taj evropski standard. Mislim da samo jedna zemlja u čitavoj Evropi ili dvije imaju cenzus za bilo kakvu varijantu referenduma. Znamo, Francuska je sa 51 : 49 ušla u Evropsku Uniju, a to je, takoreći, izjašnjavanje i o nekom državnom statusu. Lično mislim, ako se ne dogovorimo oko drugog zakona, onda ovaj zakon ispunjava kriterijume OEBS-a i da sa njim možemo ići na referendum''.
XS
SM
MD
LG