Za posljednje parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj bh. Hrvati pokazali su slab interes. Oko 25 posto biračkog tijela glasalo je 11. izbornoj jedinici. Izbornu apstinenciju analitičari su pripisali padu interesovanja za događaje u Republici Hrvatskoj, jačanju bh. države, ali i neodređenom stavu HDZ-a BiH, koja se do samog kraja izborne kampanje nije jasno odredila spram izbora u Republici Hrvatskoj. Prvi put su i neke bh. stranke s hrvatskim predznakom uputile javni poziv bh. Hrvatima da ne izađu na izbore jer se radi o susjednoj državi.
Danas, 15 dana prije izbora za hrvatskog predsjednika, učestali su posjeti predsjedničkih kandidata Bosni i Hercegovini. Za razliku od prethodnih, HDZ BiH aktivno se uključio u promidžbenu kampanju Jadranke Kosor, kandidata HDZ-a Republike Hrvatske. Sam predsjednik Bariša Čolak postao je predsjednik Provedbenog izbornog stožera, čije članstvo čini najuže Predsjedništvo HDZ-a BiH. Na pitanje kako ministar sigurnosti može voditi kampanju predsjedničkog kandidata druge države, Čolak kaže:
“Predsjednik HDZ-a je na čelu tog stožera. Međutim, naravno, neće predsjednik to raditi. I znate isto kao kad su bili naši izbori, nije predsjednik to radio, ali mi dajemo zaista jedno vrlo veliko značenje tome. Dakle, postoje ljudi koji će to provedbeno raditi, a stranka se opredijelila upravo da daje značanje na taj način, evo, da ja budem na čelu tog stožera.”
Hrvatska vlada ima ustavnu obavezu pomagati Hrvate u BiH, ističe Jadranka Kosor, predsjednički kandidat HDZ-a. Predsjednik stranke, Ivo Sanader, dodaje kako se Republika Hrvatska, odnosno HDZ ne želi miješati u unutrašnje stvari BiH, pa ni u pitanje hrvatskog nacionalnog korpusa:
“Nije važno kako ga ja vidim, jer politika Hrvata u BiH se ne vodi u Zagrebu, nego se vodi u BiH.”
Ipak, na pitanje da li je postojanje izborne jedinice u BiH na određen način i podrivanje suvereniteta bh. Hrvata i BiH u cjelosti, Sanader kaže:
“Jesam za to da mi riješimo i pitanje dvojnog državljanstva između Hrvatske i BiH, gdje bi se i to pitanje onda moglo regulirati. Ali načelno govoreći, svaki hrvatski državljanin mora imati. Kako bi to bilo da netko ima hrvatsko državljanstvo, ali da nema ista prava kao netko drugi koji živi negdje drugdje.”
Sličnog je mišljenja i Ivić Pašalić, predsjednički kandidat Hrvatskog bloka. Za Pašalića treća federalna jedinica u BiH nema alternative, jer će u suprotnom hrvatski narod biti sveden na status nacionalne manjine. Kada je riječ o glasanju, Pašalić naglašava:
“To ništa ne znači. Dakle, to što su konstitutivan narod ne znači da nemaju hrvatsko državljanstvo. Dakle, imaju dvojno državljanstvo. Mnogi od njih imaju hrvatsko državljanstvo i imaju bh. državljanstvo. Time što imaju i hrvatsko državljanstvo nisu ništa manje državljani BiH, ili obrnuto.”
Slavo Kukić, sveučilišni profesor, ističe kako pozivom na izbore unatoč evropskom kursu nove vlade, Republika Hrvatska nastavlja politiku miješanja u stvari susjedne države:
“Činjenica da ih se u to ipak želi uvući, po mom sudu, samo je dokaz kako se ni danas nije odustalo od ambicija da ih se dio njih, ali i prostor na kojem žive, dovede pod kišobran nekakvog vlastitog suvereniteta.”
Kukić smatra i kako se radi o medvjeđoj usluzi bh. Hrvatima:
“U ovoj su državi oni, naime, jedan od njezinih konstituenata i nositelja suvereniteta, po Ustavu jednakopravni s druga dva naroda. Njihovim dovođenjem u istu poziciju s Hrvatima diljem evropskoga, australijskoga ili američkoga kontinenta samo se daju argumenti protivnicima svih ustavnih prava koja im ovdje pripadaju. Participiraju li, naime, u izborima susjedne države kao njezina dijaspora? Odakle im onda pravo na poziciju naroda? I kako se, kojim argumentima takvim tezama suprotstaviti?”
Oko 310 000 bh. građana ima pravo glasanja na predstojećim izborima. Od toga najveći broj Hrvata, te Srba i Bošnjaka. Što se to bh. Hrvatima kao ciljanoj grupi predsjedničkih kandidata zaista nudi? Osim velikih riječi, nastavak pomoći Vlade Republike Hrvatske je ustavna obaveza. Gotovo jednaka sredstva iz godišnjeg proračuna izdvojile su i Račanova i Sanaderova vlada. Za državne institucije i rješenje položaja Hrvata isključivo kroz institucije, zalažu se i Mesić i Kosor, dok je stav međunarodne zajednice prilično jasan - po pitanju treće federalne jedinice.
Danas, 15 dana prije izbora za hrvatskog predsjednika, učestali su posjeti predsjedničkih kandidata Bosni i Hercegovini. Za razliku od prethodnih, HDZ BiH aktivno se uključio u promidžbenu kampanju Jadranke Kosor, kandidata HDZ-a Republike Hrvatske. Sam predsjednik Bariša Čolak postao je predsjednik Provedbenog izbornog stožera, čije članstvo čini najuže Predsjedništvo HDZ-a BiH. Na pitanje kako ministar sigurnosti može voditi kampanju predsjedničkog kandidata druge države, Čolak kaže:
“Predsjednik HDZ-a je na čelu tog stožera. Međutim, naravno, neće predsjednik to raditi. I znate isto kao kad su bili naši izbori, nije predsjednik to radio, ali mi dajemo zaista jedno vrlo veliko značenje tome. Dakle, postoje ljudi koji će to provedbeno raditi, a stranka se opredijelila upravo da daje značanje na taj način, evo, da ja budem na čelu tog stožera.”
Hrvatska vlada ima ustavnu obavezu pomagati Hrvate u BiH, ističe Jadranka Kosor, predsjednički kandidat HDZ-a. Predsjednik stranke, Ivo Sanader, dodaje kako se Republika Hrvatska, odnosno HDZ ne želi miješati u unutrašnje stvari BiH, pa ni u pitanje hrvatskog nacionalnog korpusa:
“Nije važno kako ga ja vidim, jer politika Hrvata u BiH se ne vodi u Zagrebu, nego se vodi u BiH.”
Ipak, na pitanje da li je postojanje izborne jedinice u BiH na određen način i podrivanje suvereniteta bh. Hrvata i BiH u cjelosti, Sanader kaže:
“Jesam za to da mi riješimo i pitanje dvojnog državljanstva između Hrvatske i BiH, gdje bi se i to pitanje onda moglo regulirati. Ali načelno govoreći, svaki hrvatski državljanin mora imati. Kako bi to bilo da netko ima hrvatsko državljanstvo, ali da nema ista prava kao netko drugi koji živi negdje drugdje.”
Sličnog je mišljenja i Ivić Pašalić, predsjednički kandidat Hrvatskog bloka. Za Pašalića treća federalna jedinica u BiH nema alternative, jer će u suprotnom hrvatski narod biti sveden na status nacionalne manjine. Kada je riječ o glasanju, Pašalić naglašava:
“To ništa ne znači. Dakle, to što su konstitutivan narod ne znači da nemaju hrvatsko državljanstvo. Dakle, imaju dvojno državljanstvo. Mnogi od njih imaju hrvatsko državljanstvo i imaju bh. državljanstvo. Time što imaju i hrvatsko državljanstvo nisu ništa manje državljani BiH, ili obrnuto.”
Slavo Kukić, sveučilišni profesor, ističe kako pozivom na izbore unatoč evropskom kursu nove vlade, Republika Hrvatska nastavlja politiku miješanja u stvari susjedne države:
“Činjenica da ih se u to ipak želi uvući, po mom sudu, samo je dokaz kako se ni danas nije odustalo od ambicija da ih se dio njih, ali i prostor na kojem žive, dovede pod kišobran nekakvog vlastitog suvereniteta.”
Kukić smatra i kako se radi o medvjeđoj usluzi bh. Hrvatima:
“U ovoj su državi oni, naime, jedan od njezinih konstituenata i nositelja suvereniteta, po Ustavu jednakopravni s druga dva naroda. Njihovim dovođenjem u istu poziciju s Hrvatima diljem evropskoga, australijskoga ili američkoga kontinenta samo se daju argumenti protivnicima svih ustavnih prava koja im ovdje pripadaju. Participiraju li, naime, u izborima susjedne države kao njezina dijaspora? Odakle im onda pravo na poziciju naroda? I kako se, kojim argumentima takvim tezama suprotstaviti?”
Oko 310 000 bh. građana ima pravo glasanja na predstojećim izborima. Od toga najveći broj Hrvata, te Srba i Bošnjaka. Što se to bh. Hrvatima kao ciljanoj grupi predsjedničkih kandidata zaista nudi? Osim velikih riječi, nastavak pomoći Vlade Republike Hrvatske je ustavna obaveza. Gotovo jednaka sredstva iz godišnjeg proračuna izdvojile su i Račanova i Sanaderova vlada. Za državne institucije i rješenje položaja Hrvata isključivo kroz institucije, zalažu se i Mesić i Kosor, dok je stav međunarodne zajednice prilično jasan - po pitanju treće federalne jedinice.
