Dostupni linkovi

logo-print

Osamdeset tisuća stranica za usklađivanje


Kada za tri mjeseca krenu pregovori o hrvatskom članstvu u Evropskoj uniji, naravno pod uvjetom pune suradnje sa Hagom, o čemu će se ustvari razgovarati i iz kojih pozicija? Hrvatska se mora uskladiti sa osamdeset tisuća stranica acquis communautaire, odnosno pravne stečevine Evropske unije, pojašnjava za Radio Slobodna Evropa komentator zagrebačkog dnevnika „Vjesnik“, Bruno Lopandić:

„Pregovori sa Evropskom unijom tiču se isključivo jedne stvari, a to je uvođenje regulative, dakle pravila ponašanja iz evropske prakse u svim sektorima funkcioniranja jedne države. To konkretno znači da zemlja ima određeni period u kojem se mora prilagoditi funkcioniranju na način kako to čine, hajmo reći, zemlje Evrope koje smo nekad zvali Zapadna Evropa.“

Kao i u bilo kojem drugom procesu, netko će biti dobitnik, a netko gubitnik:

„Do sada je praksa pokazala da su građani pobjednici, zahvaljujući svojoj sposobnosti da na velikom tržištu kupuju jeftinije proizvode. Gubitnici će biti oni sektori koji se neće moći prilagoditi novim uvjetima funkcioniranja. U hrvatskom slučaju to su sasvim sigurno poljoprivreda, veliki socijalistički giganti, poduzeća i tvrtke koje su već sada u gubicima i koje ne mogu funkcionirati na tržišnim osnovama. Evropska unija funkcionira na načelu slobodnog tržišta i svi oni koji se neće moći tome prilagoditi će definitivno propasti.“

Hrvatska ima po postojećem Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom pravo neograničenog izvoza poljoprivrednih proizvoda na tržište zemalja Evropske unije, uz tri iznimke za koje postoje kvote. To su „baby beef“, riblje konzerve i vino. Hrvatska strana zadovoljna je tim kvotama, jer sve je manje domaćih tvornica ribljih konzervi, pa nema gužve u izvozu. A što se vina tiče, ne može se proizvesti toliko vina koliko se po sadašnjoj kvoti može izvesti. Svi ostali poljoprivredni proizvodi mogu se izvoziti neograničeno, pitanje je samo njihove cijene i kvalitete u usporedbi s drugima, dakle konkurentnosti. U tome i jeste problem. Hrvatski poljoprivrednici i proizvođači hrane upozoravaju da za njihov sektor kod hrvatskih vlasti nema ni razumijevanja, ni vizije. Predsjednik Udruge poljoprivrede i prehrane u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Stipe Bilić, upozorava što treba napraviti pred početak pregovora o hrvatskom članstvu u Uniji:

„Kod nas bi najprije trebalo hitno uspostaviti jedan dogovor, na jedan brz način, o tome kakvu mi poljoprivredu želimo imati na putu priključivanja Evropskoj uniji. Dogovoriti što moramo napraviti da bi imali takvu privredu kakvu hoćemo i onda grupacija ljudi koja to dogovori trebala bi biti stručna podrška političarima koji vode taj proces na način da ono što smatramo da bi mi htjeli sa našom poljoprivredom i prehrambenom industrijom ostvariti, realizirali u konkretnim pregovorima, do dobijemo određene povlastice, koncesije, da nam negdje nešto popuste ili da mi negdje popustimo da bi ostvarili nešto drugo i tako dalje.“

Članstvo u Uniji zahtjeva od zemalja aspiranata i administrativno upravnu prilagodbu, ali i rješavane jednog od hrvatskih najbolnijih problema – sporog, neefikasnog i korumpiranog pravosuđa. Bruno Lopandić:

„Jedna od najvećih boljki je naravno reforma pravosuđa. Mislim da će u sklopu političkih uvjeta to uvijek determinirati i napredak na ekonomskom planu.“
XS
SM
MD
LG