Dostupni linkovi

logo-print

Ustavna povelja prekršena najmanje osam puta


Ustavna povelja, kao najviši pravni akt državne zajednice i sama je donešena sa zakašnjenjem većim nego što je bilo predviđeno Beogradskom sporazumom. Nakon toga, podsjeća portparol Socijaldemokratske partije Branislav Radulović, prekršena je najmanje osam puta:

''Najradikalnije je to urađeno kod Suda zajednice, državnih simbola, oko odnosa državnih ustava s Ustavnom poveljom i nadasve ono što svi vidimo, a to je sastav Savjeta ministara, gdje je Ustavna povelja svakako prekršena na štetu Crne Gore. Poseban problem je svakako Haški tribunal, zatim, reforma vojske, gdje je međunarodna zajednica vrlo precizno locirala gospodina Koštunicu kao onu tačku gdje se ne može ostvariti pomak i gospodin Koštunica koristi sada Ustavnu povelju kao štit da bi se na neki način zaštitio od vrlo jasnog pritiska međunarodne zajednice i zvanične Podgorice da se pitanje Haškog tribunala jednom počne rješavati na pravi način i nadasve da počne proces reformi vojnih struktura, posebno bezbjednosnih vojnih struktura koje su dugo dirigovale i prilike u Crnoj Gori, a kako stvri stoje, povezane sa nekim drugim strukturama i dovele do smrti srpskog premijera. Jednom rječju, Koštunica za svoje potrebe danas insistira na toj odredbi, a nije bio problem kada je, zbog sastavu svoje Vlade, morao naći namještenje za gospodina Draškovića''.

Prema riječima Radulovića, insistiranje srpskog premijera Vojislava Koštunice, kao legaliste, na poštovanju Ustavne povelje po pitanju neposrednih izbora, posebno je problematično sa stanovišta činjenice da je njegova Vlada u najmanje dva slučaja prekršila Ustavnu povelju:

''Evidentno, najveća kršenja koja je uradila i sama Vlada Srbije jeste neusaglašavanje Ustava Republike Srbije sa Ustavnom poveljom i na drugoj strani potreba gospodina Koštunice da sačuva parlamentarnu većinu kada je insistirao i molio crnogorsku stranu da se direktno prekrši Ustavna povelja u pogledu formiranja i sastava Savjeta ministara. Kada gospodina Koštunicu treba da očuva vrlo nestabilnu Vlada u Srbiji, onda se Ustavna povelja ne poštuje. Međutim, kada na drugoj strani, iz krajnje dnevnopolitičkih razloga i potrebe njegovog DSS-a insistira na jednom roku, onda je on principijelan i pravnik koji insistira na regulativi''.

Ako bi se primijenilo načelo distributivne pravde, koje važi od Aristotela do danas, da se u jednakim situacijama ne može nejednako odlučivati, to jest, budući da su rokovi za gotovo sve krucijalne norme Ustavne povelje prekršeni, odlaganje neposrednih izbora sa pravne tačke ne bi predstavljalo nikakav problem. Osim, kako primijećuje član Savjeta za ustavna pitanja profesor Milorad Ivović, ukoliko nije riječ o političkim motivima:

''Ukoliko Koštunica ne smatra da su neposredni izbori bitniji od svih ostalih slučajeva zbog očuvanja ove zajednice Srbije i Crne Gore. Ukoliko on smatra da mu je to najznačajnije, onda sigurno da su ostali rokovi koji su prekršeni od manjeg značaja za njega''.

Iza insistiranje Koštunice na legalizmu u odnosu na održavanje neposrednih izbora za parlament državne zajednice, krije se težnja za unitarizacijom, smatra Ivović:

''Mislim da bi sa tim izborima, ako bi bili neposredni , Crna Gora spala čak u niži državni status,podsjetimo do skoro je bila federacija, nešto što se teoretski drugačije definiše i ima svoja prava i obaveze.Poslije tih neposrednih izbora kada bi Crna Gora kad bi sadašnja Unija bila ustvari unitarna država. Neposredni izbori znači, bili bi padanje Crne Gore na niži državni nivo. Onda Srbija i Crna Gora postaju unitarna država u kojoj Crna Gora nema čak ni status federalne jedinice, što je loše''.
XS
SM
MD
LG