Dostupni linkovi

Zapostavljeno manjinsko pitanje


Predsjednička kampanja u Hrvatskoj, koja je jučer i službeno započela, otvara pitanje koliko se kandidati u svom obraćanju ponašaju kao mogući predsjednici svih građana Hrvatske, ili su isključivo okrenuti većinskom hrvatskom narodu. Iz analize njihovih dosadašnjih istupa, s izuzetkom aktuelnog predsjednika Mesića, kandidata kojem ankete daju najviše izgleda na izborima 2. siječnja, čini se da ostalih dvanaest predsjedničkih kandidata ne spominju manjine i njihove probleme. Tibor Santo, bivši saborski zastupnik mađarske nacionalne manjine koja u Hrvatskoj broji oko 17 tisuća pripadnika, potvrđuje tu tezu:

''Vjerojatno se ostali kandidati obraćaju onima kod kojih misle da će sigurno dobiti glasove. Vrlo često su to upravo one grupe koje ističu uvijek većinsku naciju i koji smatraju da je zaštita interesa Republike Hrvatske, zaštita inetresa samo jedne nacije. Predsjednik Mesić daje do znanja da kani biti i dalje predsjednik svih građana Republike Hrvatske. Siguran sam da i nacionalne manjine to primjećuju i uvažavaju.''

Slično kao i predstavnik mađarske nacionalne manjine misli i Boro Rkman, izvršni tajnik najjače srpske političke partije u Hrvatskoj, Samostalne demokratske srpske stranke. Rkman kaže kako se u dosadašnjim istupima predsjedničkih kandidata, sa izuzetkom Mesića, nije osjetila briga za položaj nacionalnih manjina:

''Briga oko nacionalnih manjina se ne vidi ni kod jednog kandidata, osim kod aktuelnog predsjednika Mesića koji to, ne samo govori, nego i potvrđuje svojom političkom aktivnošću, da će biti predsjednik svih građana, a to znači i predsjednik i predstavnik manjinskog segmenta hrvatskog društva. Drugi kandidati to nemaju. Da li će neko drugi od kandidata, ako bude izabran, pokazati više senzibiliteta za manjinsku problematiku koja je u Hravtskoj sasvim sigurno velika, vidjećemo u periodu nakon izbora.''

Poznata zagrebačka psihologinja, Mirjana Krizmanić, smatra kako nije problem samo u tome što predsjednički kandidati, s izuzetkom Mesića, ne prepoznaju probleme nacionalnih manjina. Oni u svom obraćanju javnosti ne mare ni za druge manjine već im je najvažnije da svoja obećanja usmjeravaju ka većinskom narodu i svom stranačkom biračkom tijelu:

''Naši predsjednički kandidati uopće ne misle kome se obraćaju, niti uopće vode računa o svojim potencijalnim biračima. Oni se ne obraćaju nijednoj od manjina. Morali bi voditi računa, ne samo o nacionalnim manjinama, već i o drugim manjinskim skupinama u Hrvatskoj, posebno o starim ili mladim ljudima, ali ne vode. Čini mi se da se obraćaju samo i isključivo svojoj stranačkoj bazi jer su svjesni da su ti jedini koji će za njih glasati. Čini mi se da su građani unaprijed već odlučili, ili da neće izaći na izbore, ili za koga će glasati i da je ova cijela predsjednička kampanja bacanje novaca u vjetar. Za to znaju i potencijalni predsjednički kandidati.''

Iako je predsjednička kampanja tek započela, iako će punim intezitetom trajati manje od dva tjedna, moguće je da će se sadašnja slika o odnosu predsjedničkih kandidata prema nacionalnim manjinama ponešto i promijeniti. Bez obzira kako ona tekla, manjinski problemi i pitanje njihovg položaja, naročito u svjetlu hrvatskih nastojanja za što bržim ulaskom u Europsku uniju, naći će se na stolu bilo kojeg hrvatskog predsjednika bez obzira koliko to pitanje zanemarivali u predsjedničkoj kampanji.
XS
SM
MD
LG