Dostupni linkovi

logo-print

Unija sa Srbijom je nefunkcionalna i preskupa


Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović: Naša unija sa Srbijom ne funkcioniše kvalitetno niti u jednom segmentu njenog djelovanja * Izvjesno je da će referendum uspjeti * Haradinaj je legalno izabran u vlast Kosova * Nesporazumi oko fonda za reforme vojske SCG

RSE: Srpski političari učestalo izjavljuju da Crna Gora ne može biti samostalna država. To je nedavno kazao premijer Srbije, Vojislav Koštunica. Čedomir Antić, iz G17 Plus, je izjavio da Crna Gora manje zarađuje od beogradske opštine "Stari grad". Zašto po Vama srpski političari ovako govore? Možda nemaju boljih argumenata? Kakvi su, na ovakve niske udarce, kontraargumenti Crne Gore?

VUJANOVIĆ: To ne bih komentarisao. Doživljavam to samo kao dobar prilog tezi da Crna Gora treba da bude samostalna država i da kroz tu vrstu doživljaja treba da se bori za svoju međunarodnu samostalnost i nezavisnost. Nesumnjivo je da Crna Gora i Srbija u okviru postojeće unije imaju i taj nedostatak - razliku u veličini i brojnosti stanovništva. I to pokazuje da je u interesu i Crne Gore i Srbije da imamo svoju međunarodnu samostalnost koja bi poslije gradila ili uniju dvije nezavisne države, ili bi koegzistirale na ovom prostoru kao dvije potpuno samostalne države. Crna Gora je pokazala da je u stanju da obezbjedi makroekonomsku stabilnost, da je u stanju da izdržava svoje stanovništvo, da obezbjedi dobar privredni rast i da iskoristi ono što je prednost Crne Gore - jedan izvanredan prostor sa sjajnim resursima. Crna Gora ima oko 620 hiljada stanovnika. Poznato je da su države koje imaju mali broj stanovnika i dobre privredne resurse, upravo u stanju da obezbjede brzi privredni razvoj koji garantuje stanovništvu kvalitetan standard a za privredu dobro privređivanje. Mislim da je to velika prednost Crne Gore. Zbog toga takve komentare doživljavam kao dobru podršku konceptu samostalne Crne Gore. U svakom slučaju, to ne zavrjeđuje komentar budući da je Crna Gora dokazala da ima snagu da izdržava sebe i da se predstavi svojim kvalitetom međunarodnoj zajednici.

RSE: Više puta ste rekli, a to je i zvanični stav Crne Gore, da sadašnja zajednica usporava crnogorski put ka Evropskoj uniji. Vi dakle mislite da bi Crna Gora brže išla sama. Predsjednik Srbije, Boris Tadić, rekao je prije dva mjeseca, u intervjuu Radiju Slobodna Evropa, da Crna Gora ne može prije Srbije postati članica Evropske unije. Nedavno je zasjedao Savjet za evropsku integracije. Jeste li razgovarali o ovome, ili ste govorili i o nekim drugim stvarima?

VUJANOVIĆ: Moram konstatovati da naša unija sa Srbijom ne funkcioniše kvalitetno niti u jednom segmentu njenog djelovanja – niti u Parlamentu, niti u vojnim reformama, niti u diplomatiji, a sud još nije počeo ni da odlučuje o predmetima koji su u njegovoj nadležnosti. Ona je nefunkcionalna i to nije samo naša konstatacija i konstatacija Srbije, nego i konstatacija Evropske unije i Savjeta Evrope koji su u više navrata, dajući svoju ocjenu stanja u našoj uniji, konstatovali da je ona nefunkcionalna. Uz to, ona je izuzetno skupa. To pokazuju najnoviji sporovi oko vojske, Fonda za reforme i načina finansiranja vojske. Sa tog aspekta je i neisplativa. Efikasnost funkcionisanja diplomatije i vojske bi smo mnogo bolje ostvarivali ukoliko bi smo ih samostalno ostvarivali. Izvjesno je da bi smo mnogo bolje funkcionisali ukoliko bi smo novac koji se usmjerava za instituciju unije trošili unutar država Crne Gore i Srbije, a ne u odnosu potrebe država u uniji. Mislim da trebamo, i jedni i drugi, putevima integracije da pokažemo ono što su naše unutrašnje mogućnosti, resursi, privredni razvoji i da u jednoj zdravoj utakmici, koja postoji među svim državama koje se pridružuju Evropskoj uniji, pokažemo koji su naši kapaciteti pridruživanja. Mislim da ono što je Crna Gora do sada pokazala, i u normativi i u izvršenju zakona i u onome što je njen ukupni ekonomski ambijent, može Crnu Goru za vrlo kratko vrijeme da integriše u Evropsku uniju. Kao što znate, odnos prema Haškom tribunalu, što je konstatovao i Savjet bezbjednosti, je vrlo jasno adresiran na Srbiju.

RSE: Kako zvanična Crna Gora tumači posljednje poruke iz Brisela? Znače li one da više neće biti očitih pritisaka da se održe neposredni izbori za Parlament Srbije i Crne Gore?

VUJANOVIĆ: Moram reći da smo imali vrlo konstruktivnu i sasvim prijateljsku atmosferu u Savjetu za integracije. Svi smo izložili svoje argumente uz jedan visok stepen razumijevanja. Nismo zauzeli nikakav stav u odnosu na neposredne i posredne izbore, niti tehniku usaglašavanja naših različitih stavova. Moram reći da je postojao visok stepen razumijevanja za potrebu da napravimo dogovor i da se u tom smislu opredijelimo. Dogovorili smo se da se sastanemo za sedam do deset dana, u odnosu na tada održani sastanak, i da pokušamo naći rješenje koje će usaglasiti stavove svih koji su pokazali u jednom prijateljskom razgovoru potrebu da imaju konstruktivan odnos.

RSE: Vi često pominjete da želite da se Crna Gora i Srbija razdruže po češko-slovačkom modelu. Ima li o tome saglasnosti u vladajućoj koaliciji budući da vaš glavni koalicioni partner, SDP, insistira na referendumu?

VUJANOVIĆ: Referendum bi morao da se održi u svakom slučaju. Ukoliko konstituišemo savez nezavisnih država i ukoliko se ne dogovorimo o tom savezu, referendum se mora održati, s tim što bi onda bio različit sadržaj referenduma i različito referendumsko razjašnjavanje. Ukoliko konstituišemo savez dvije nezavisne države onda bi taj referendum bio samo evidencija izašlih glasača koji bi se izjasnili za dogovoreni savez nezavisnih država. U tom slučaju bi praktično plebiscitarno Crna Gora potvrdila dogovor dvije države. Ukoliko se ne dogovorimo, onda će referendum biti izjašnjavanje građana o budućnosti Crne Gore s onim demokratskim rezultatom koji se mora prihvatiti. Pristalica sam dogovora iz više razloga, koji su prije svega u sferi pragmatičnog odnosa dvije države koje bi unaprijed dogovorile svoje odnose. Dvije nezavisne države se mogu opredijeliti da između njih postoji otvorena granica sa slobodnim komuniciranjem ljudi, sa slobodnim prometom roba, usluga i kapitala i sa garantovanim pravima državljana jedne države u drugoj državi koji bi bili na nivou domicilnih državljana, osim izbornog prava, uz formiranje saveza koji bi se finansirao u mjeri učešća svake države u tom savezu. Bilo bi jako korisno da unaprijed dogovorimo naše odnose i da onda taj savez dvije nezavisne države verifikujemo na referendumu. Ukoliko ne bude raspoloženje za to, onda će referendum biti način izjašnjava građana Crne Gore o državnoj budućnosti Crne Gore.

RSE: Trendovi u Crnoj Gori pokazuju da bi referendum o nezavisnosti vjerovatno uspio. Možete li prognozirat sa kojim procentom?

VUJANOVIĆ: Izvjesno je da će referendum da uspije, prije svega u organizaciji jednog demokratskog ambijenta za njegovo održavanje kroz mogućnost da građani slobodno iskažu svoju volju i da stranke koje se zalažu i za jednu i za drugu opciju slobodno saopšte argumente za svoje viđenje državne budućnosti Crne Gore. Mislim da je teško prognozirati procente, ali moje je uvjerenje da će se Crna Gora izjasniti za nezavisnost u jednom odnosu koji će biti respektovan i koji će pokazati da Crna Gora želi da ide svojim samostalnim putem. Onaj dio koji je za zajednicu sa Srbijom morati će demokratski uvažavati takav stav. Smatram da je nužno da obezbjedimo demokratski ambijent i da stranke saopšte svoje mišljenje na jedan potpuno jasan način u modelu koji oni smatraju najkorisnijim i da se građani slobodno izjasne opredjeljujući budućnost Crne Gore kroz ono što je njihovo referendumsko izjašnjenje. To izjašnjavanje vidim u dvije sfere. Jedna je emotivna, vezana za građane Crne Gore uz ono što je njena državna prošlost i što nesumnjivo znači jedan ozbiljan faktor opredjeljenja. Druga sfera je pragmatična i smatram je vrlo značajnom jer su građani vidjeli šta znači dobar standard, ekonomski ambijent, integracioni proces. Mislim da je to svakim danom sve veći faktor uticaja na odluku građana.

RSE: Poznato je da je crnogorski politički vrh vrlo dobro sarađivao sa pokojnim premijerom Zoranom Đinđićem, dok su odnosi sa Vojislavom Koštunicom bili nešto drugačiji. Kakvi su odnosi sada kada je na čelu Srbije Boris Tadić i kada je njegova stranka, prema istraživanjima javnog mijenja, jača od DSS-a?

VUJANOVIĆ: Ocijenio bih te odnose dobrim i krajnje prijateljskim. Potvrda za to mi je i sastanak Savjeta za evropske integracije čiji sam sadržaj ocijenio konstruktivnim i vrlo prijateljskim. Mi u Crnoj Gori poštujemo vlast u Srbiji, volju njenih građana, međusobne razlike lidera, kao i to da građani Srbije trebaju da biraju svoju vlast prema svom viđenju interesa Srbije. Imamo dobru komunikaciju i sa gospodinom Tadićem i sa gospodinom Koštunicom i sa gospodinom Labusom i svim pripadnicima vlasti u Srbiji smatrajući da će oni naći najbolji put Srbiji. Želimo da im ukažemo da rješavanje odnosa sa Crnom Gorom kroz dogovor je jedan dobar prilog interesima Srbije i u tom smislu su naši napori i prema vladi i prema predsjedniku republike u pravcu jednog konstruktivnog pristupa našim novim odnosima.

RSE: Ko bolje zastupa interese Crne Gore u inostranstvu – predstavnici Ministarstva inostranih poslova Crne Gore ili predstavnici Crne Gore u formalno zajedničkom Ministarstvu Srbije i Crne Gore?

VUJANOVIĆ: Moram reći da je pozicija Ministarstva inostranih poslova Srbije i Crne Gore diplomatski vrlo složena i opterećena jednom ozbiljnom neprijatnošću usaglašavanja interesa Srbije i Crne Gore u međunarodnoj zajednici koji se razlikuju u jednom vrlo značajnom, rekao ih, krucijalnom pitanju. To je saradnja sa Haškim tribunalom. U Crnoj Gori, od formiranja Haškog tribunala, postoji stav koji je maksimalna saradnja sa Haškim tribunalom. Saradnja je bezuslovna, vrši se odmah uz isporučenje svih onih koji se nađu na teritoriji Crne Gore. U Srbiji nije takav stav i diplomatija se nalazi u jednoj poziciji koja je jako neobična. Ona bi trebala da zastupa usaglašeni stav koji u odnosu na ovo suštinsko pitanje ima svoje različitosti. Znate da gospodin Drašković zastupa tezu o nužnosti saradnje sa Haškim tribunalom. Od svoje matične države koju predstavlja u Savjetu ministara i u ministarstvu nema suglasnost za jedan takav stav. Mislim da zbog ovog suštinskog pitanja diplomatija ima jako nezgodnu poziciju. To pitanje je veliko opterećenje Ministarstvu inostranih poslova Srbije i Crne Gore. Taj hendikep Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore nema. Ono je u svakom slučaju u potpunoj saglasnosti sa državnom politikom Crne Gore i zastupa njene interese. Zato mislim da Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore to čini upravo sljedeći ono što je najznačajniji interes Crne Gore.

RSE: Kakvo je Vaše mišljenje o izboru Ramuša Haradinaja na položaj predsjednika vlade Kosova?

VUJANOVIĆ: Gospodin Haradinaj je nesumnjivo legalan predstavnik u vlasti Kosova, biran od strane Parlamenta, biran na prijedlog predsjednika Kosova i biran parlamentarnom većinom što mu daje potpunu legalnost i obavezuje na poštovanje te legalnosti, što je i prvi čovjek UNMIK-a jasno saopštio dijeleći ono što je stav međunarodne zajednice. Zbog izbora gospodina Haradinaja za predsjednika vlade Kosova ne treba ni zaustaviti ni usporiti pregovarački proces, bez obzira na očigledno jedinstven doživljaj svih segmenata vlasti unutar Srbije. Treba naći model jednog intenzivnog i kvalitetnog pregovaračkog procesa sa vlastima na Kosovu kako bi taj pregovarački proces što prije otpočeo na jednom visokom nivou i vodio što intenzivnije ishodujući visok stepen dogovora između Beograda i Prištine koji bi pomogla i međunarodna zajednica. On je saopštio kao predsjednik vlade da će maksimalno poštovati Haški tribunal i da će svoju obavezu prema Haškom tribunalu u svemu ispuniti poštujući tu međunarodnu instituciju. Treba odvojiti odnos prema Haškom tribunalu i potrebu da se pregovarački proces nastavi poštujući legitimnost izbora i gospodina Haradinaja za predsjednika vlade.

RSE: U odnosu sa susjedima, koliko je samostalnosti u odlukama koje donosi crnogorski vrh a koliko uslovljenosti od dogovora sa Beogradom?

VUJANOVIĆ: Samostalno komuniciramo i sa našim susjedima i sa zemljama regiona i sa međunarodnom zajednicom. Moram reći sa zadovoljstvom da Crna Gora nema niti jedno otvoreno pitanje sa bilo kojim susjedom ili zemljom regije. Imamo izvanrednu komunikaciju sa svima. U periodu od 25. oktobra do 25. novembra imao sam susret sa predsjednikom Albanije, predsjednikom Bugarske, predsjednikom Makedonije, sa hrvatskim predsjednikom i sa Predsjedništvom Bosne i Hercegovine. Postoji potpuno dobra komunikacija na nivou država, postoji otvoreni prostor saradnje i potreba intenziviranja naših ekonomskih odnosa sa zajedničkom ambicijom da idemo i prema trećim tržištima. U bilo kom smislu nemamo nikakav limit od strane Beograda, kao što ni Republika Srbija taj limit nema sa naše strane jer su izuzetne diplomatske aktivnostii gospodina Tadića i gospodina Koštunice. Mislim da je to dobro i da tragom tih odnosa treba diplomatiju nastaviti i u 2005. godini.

RSE: Kakva bi po Vama trebala da bude reforma Vojske Srbije i Crne Gore?

VUJANOVIĆ: Mislim da bi mogla da funkcioniše shodno našim dogovorima. Mi smo 11. maja ove godine održali sastanak Vrhovnog savjeta odbrane gdje su učestvovali predsjednici i potpredsjednici dvije vlade i potpredsjednici za finansijski sistem države. Tada smo vrlo jasno i vrlo detaljno dogovorili model finansiranja reformi vojske. Pošto nije donijet Zakon o imovini na nivou državne zajednice, opredijelili smo se za formiranje Fonda za reforme koji bi se napajao iz prodaje nekretnina, opreme i naoružanja i kao takav koristio samo za reforme i potrebe vojske. Mislim da nije bilo prostora za bilo kakav nesporazum, a očigledno je nastao ozbiljan nesporazum upravo oko tog Fonda za reforme vojske jer postoji stav koji se saopštava iz Ministarstava finansija Srbije da se taj novac ne uplaćuje na Fond reforme vojske, nego da se uplaćuje u trezor Srbije i da trezor Srbije sa njim raspolaže bez limita. Očigledno da bi se na taj način sve što se proda od imovine uputilo u trezor Srbije što sistemski ne odgovara i što bi u odnosu na prethodno postignute dogovore napravilo ozbiljnu izmjenu. Mi se u Crnoj Gori držimo tog dogovora i sve ono što bude prodato sa teritorije Crne Gore ići će kroz račun Fonda za reforme, usmjeravati se na potrebe vojske. Dispoziciju sa tim novcem vrši će Ministarstvo finansija Crne Gore. Nema nikakvoga rizika da ono što se proda neće biti imovina vojske. Mislim da je to odnos prema vojsci koji moramo imati, jer u vojsci ima mnogo zaposlenih, vojska ima izuzetne izdatke i predstavlja vrlo ozbiljno opterećenje funkcionisanja naše unije sa Srbijom. Ne vidim da ima nekog prostora za nesporazum, ali vidim vrlo ozbiljan nesporazum koji me dovodi u procjenu da se vojska nalazi u ozbiljnom riziku samog materijalnog bitisanja koje je ozbiljno ugroženo blokiranjem tog Fonda za reforme koji mora da radi zakonito i čiji se rad stalno mora nalaziti pod monitoringom.

RSE: Lokalni izbori u Kotoru pokazali su nastavak pada političke snage Liberalnog saveza. Ko će slabljenjem ove stranke biti ojačan – partije koje su za nezavisnu Crnu Goru ili one koje su za zajednicu sa Srbijom?

VUJANOVIĆ: Mislim da je tu prognoza jasna i da u njoj nema nikakve dileme. Liberalni savez je izgubio svoje glasačko tijelo do te mjere da nisu obezbjedili ni odborničko mjesto. Glasačko tijelo se prelilo u novu Liberalnu partiju i dio koji se bori za nezavisnu Crnu Goru u okviru onih partija koje preferiraju taj program. Mislim da je sasvim jasan rezultat Kotora kao jedne vrlo reprezentativne slike onoga što se zbiva unutar glasačkog tijela Liberalnog saveza koji se sada očigledno podijelio i koji je dio svojih glasača usmjerio ka onim strankama koje se zalažu za samostalnu Crne Gore.

RSE: Razgovarali smo o ozbiljnim stvarima, ali svaki gost ove rubrike dobije i po jedno pitanje koje se tiče privatnog života. Što upitati predsjednika Države a ne prekoračiti mjeru dobrog novinarskog ukusa?

Recimo, kako izlazite kao predsjednik na kraj sa ograničenjima koja nosi funkcija – što činite kada, na primjer, želite sami da prošetate, ili da sami kupite cipele ili kravatu? Da li je obavezno obezbjeđenje?

VUJANOVIĆ: Nastojim da svoj život ne promijenim i vrlo sam zadovoljan jer ga nisam promijenio. Družim se sa ljudima sa kojima sam se družio i prije nego sam se počeo baviti politikom, uz jedan broj ljudi koje sam stekao za prijatelje u vrijeme bavljenja politikom. Mislim da i svoj način privatnog života nisam mnogo izmijenio. Nastojim da obezbjeđenje, koje ide uz funkciju predsjednika republike, ne utiču na moj način života i da pored njega imam jedan stepen slobode. Mislim da svoj način života nisam opteretio nečim što funkcija nosi sa sobom i da sam na svoje veliko zadovoljstvo uspio da sačuvam jedan model življenja koji je intimno suglasan sa mojom unutrašnjom potrebom.

RSE: Imate troje djece, imate li vremena za njih?

VUJANOVIĆ: Jedno dijete je u osnovnoj, drugo u srednjoj školi, a treće na fakultetu. U prilici sam da pratim naše obrazovanje na svim nivoima. Zahvaljujući uglavnom mojoj supruzi djeca su dobri đaci. Na moje veliko zadovoljstvo nisu opterećeni poslom koji obavljam i mislim da su sačuvali svoje ličnosti nezavisno od moje funkcije.
XS
SM
MD
LG