Glavni predmet razgovora hrvatskog premijera Ive Sanadera na današnjem sastanku čelnika evropskih pučkih stranaka, datum je početka pregovora o hrvatskom članstvu u Evropskoj uniji. Sanader će lobirati da pregovori počnu što ranije, a moguće uvjetovanje ga ne zabrinjava previše:
„Što se tiče datuma, da to bude u ožujku, a ne u travnju, jer postoje dva prijedloga, jedan je da to bude u ožujku, a drugi u travnju. A drugo, Hrvatska ionako ima obavezu suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. Evropska unija ima takozvanu suspenzivnu klauzulu kojom uvijek može prekinuti pregovore, suspendirati pregovore, ukoliko jedna zemlja ne ispunjava sve uvijete, prema tome nije potrebna još i dodatna uvjetovanost. To će biti moje stajalište. Ukoliko ono prođe, dobro, ukoliko ne prođe, isto tako dobro, jer bitno je da dobijemo datum početka pregovora.“
Suradnja sa Hagom, odnosno slučaj haškog bjegunca Ante Gotovine i dalje opterećuje hrvatske evropske ambicije. Posljednjih tjedana iz Evropske komisije u nekoliko je navrata rečeno kako je samo puna suradnja svih državnih institucija u provođenju međunarodno preuzetih obaveza dokaz da će Hrvatska u svom budućem članstvu u Uniji funkcionirati kao dio sustava sa zajedničkim regulama ponašanja. Nekima u Hrvatskoj takve izjave idu na živce kao dociranje i soljenje pameti jednoj naciji koja već tisuću godina surađuje na izgradnje evropske kulture. Niti starost, niti snaga neke nacionalne kulture nemaju nikakve veze sa eurointegracijama, kaže za Radio Slobodna Evropa profesor političkih teorija i političkih institucija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, doktor Zvonko Posavec:
„Bit je u tome da se mi moramo politički oformiti. Mnogo kulturnije nacije i nacije koje su imale puno veću tradiciju nego mi, kao što su Španjolska, Portugal i tako dalje, bili su izvan procesa Evropske unije tako dugo dok nisu prilagodile svoje političke procese procesima Evropske unije. To vrijedi, na kraju krajeva, za sve zemlje. Znači, bez obzira na dalju ili bližu kulturnu prošlost, potrebna su politička rješenja koja će nas dovesti do Evropske unije.“
„Što se tiče datuma, da to bude u ožujku, a ne u travnju, jer postoje dva prijedloga, jedan je da to bude u ožujku, a drugi u travnju. A drugo, Hrvatska ionako ima obavezu suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom. Evropska unija ima takozvanu suspenzivnu klauzulu kojom uvijek može prekinuti pregovore, suspendirati pregovore, ukoliko jedna zemlja ne ispunjava sve uvijete, prema tome nije potrebna još i dodatna uvjetovanost. To će biti moje stajalište. Ukoliko ono prođe, dobro, ukoliko ne prođe, isto tako dobro, jer bitno je da dobijemo datum početka pregovora.“
Suradnja sa Hagom, odnosno slučaj haškog bjegunca Ante Gotovine i dalje opterećuje hrvatske evropske ambicije. Posljednjih tjedana iz Evropske komisije u nekoliko je navrata rečeno kako je samo puna suradnja svih državnih institucija u provođenju međunarodno preuzetih obaveza dokaz da će Hrvatska u svom budućem članstvu u Uniji funkcionirati kao dio sustava sa zajedničkim regulama ponašanja. Nekima u Hrvatskoj takve izjave idu na živce kao dociranje i soljenje pameti jednoj naciji koja već tisuću godina surađuje na izgradnje evropske kulture. Niti starost, niti snaga neke nacionalne kulture nemaju nikakve veze sa eurointegracijama, kaže za Radio Slobodna Evropa profesor političkih teorija i političkih institucija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, doktor Zvonko Posavec:
„Bit je u tome da se mi moramo politički oformiti. Mnogo kulturnije nacije i nacije koje su imale puno veću tradiciju nego mi, kao što su Španjolska, Portugal i tako dalje, bili su izvan procesa Evropske unije tako dugo dok nisu prilagodile svoje političke procese procesima Evropske unije. To vrijedi, na kraju krajeva, za sve zemlje. Znači, bez obzira na dalju ili bližu kulturnu prošlost, potrebna su politička rješenja koja će nas dovesti do Evropske unije.“
