Dostupni linkovi

logo-print

Očerupati gusku da što manje gače


Provedbu zakona o porezu na dodanu vrijednost u BiH trebala bi pratiti subvencija iz državne i entitetskih kasa najugroženijim kategorijama stanovnika. Najavljeno je to iz državnog ministarstva finansija, ukoliko državni parlament u konačnom usvoji njihov prijedlog zakona o PDV-u, a kojim je predviđeno da se sa 17 posto oporezuje sve, od hljeba do knjiga.

U nadležnom ministarstvu za sada ne znaju koga će i kako pomagati kroz provedbu budućeg socijalnog programa, ali je već najavljeno da će za to biti izdvojeno najviše 20 miliona konvertibilnih maraka. Ministar finansija BiH, Ljerka Marić:

“S tim da smo se dogovorli da ćemo do 28. februara izaći zajedno državna i entitetske vlade sa socijalnim programom, znači, s iznosom poznatim i namjenom sredstava. Morali bismo dio sredstava izračunati iz budućeg priliva PDV-a, ali maksimalno moguće što budemo mogli uraditi, mi ćemo uraditi.”

Hoće li 20 miliona maraka biti dovoljno da pomogne nezaposlenim, penzionerima, invalidima ili, recimo, radnicima bez plata da prežive značajna poskupljenja koja se predviđaju uvođenjem PDV-a? U Zastupničkom domu državnog parlamenta, u kojem su, suprotno stavu Vijeća ministara, usvojili nultu stopu za osnovne namirnice, smatraju smiješnom sumu planiranu za socijalni program. Zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma, Nikola Špirić:

“Ne vjerujem da će Vijeće ministara sačiniti socijalni program. Gledajte, oni su napisali oglas, raspis svim medijima da će, ukoliko ne bude jedinstvena stopa, u džepove kriminalaca otići negdje oko 400 miliona maraka. Ja sam samo rekao: ’OK, dajte samo napravite program s ovih 400 miliona.’ Ali ne smiju oni, što znači da oni nemaju procjenu, da lažu. Razumijete? Pritisak je međunarodne zajednice ogroman, jer ovdje treba očerupati gusku da što manje gače. A to znači uzeti od poreskih obveznika što više para za finansiranje državnih institucija koje su formirane. I, nažalost, očekujem tenzije u socijalnoj sferi u čitavoj BiH.”

U Sindikatu BiH ne očekuju, također, da bilo kakav socijalni program može dovoljno ublažiti posljedice koje će zbog enormnog poskupljenja svega osjetiti siromašni, a takvih je u BiH, prema statistikama, 70 posto. Predsjednik Sindikata, Edhem Biber:

“Moram priznati da sam i ja skeptik kad je u pitanju najava da će se napraviti jedan socijalni program, s obzirom na loše iskustvo koje imamo s entitetskim socijalnim programom koji trenutno vlade na nivou entiteta prave. Mislim da se to pitanje neće moći riješiti na takav način iz prostog razloga što Vijeće ministara nema puni kapacitet, nema razvijenu infrastrukturu, niti ima mogućnosti trenutno da formira te fondove koji bi pomogli toj najugroženojoj kategoriji. Mi znamo u kakvoj situaciji mi radimo. Mislim da cifra od tih 20 miliona maraka za BiH, zaista je smiješna. Mislim da je se ne treba ni pominjati. Ne znam iz kojih razloga su pominjali tako mizernu sumo za tako značajan problem, kao što je pomoć socijalno ugroženim građanima.”

Profesor Ekonomskog fakulteta Sarajevo i bivši federalni ministar finansija Nikola Grabovac naglašava kako se u BiH, zbog složene socijalne situacije, ne može provesti nikakav socijalni program:

“Socijalni programi se ne mogu primjenjivati u BiH iz više razloga. Prvo, što se on ne može formirati, jer socijalni program bi trebao pomoći i sve zaposlene i nezposlene, sve invalide, sve penzionere, jer u socijalni program spada 70 posto stanovništva. Drugo, nema sredstava za socijalne programe i nema realne šanse da se to realizira. To je samo bacanje prašine u oči građanima.”

U nadležnoj komisiji Doma naroda državnog parlamenta prihvatili su najavu socijalnog programa kao garanciju da će posljedice udara PDV-a biti umanjene. Opozicione stranke iz drugog doma upozoravaju kako ova odluka ne čudi, jer Dom naroda čine ljudi iz vladajućih nacionalnih stranaka. Iz državnog ministarstva finansija, kao jednu od mogućih mjera socijalnog programa, najavljuju to da se najugroženijim kategorijama, kao što su penzioneri, na mjesečna primanja donira određena suma novca kao kompenzacija za eventualno poskupljenje mlijeka, hljeba i slično.
XS
SM
MD
LG