Dostupni linkovi

logo-print

Ustav blokira napredak BiH


Ustav Bosne i Hercegovine je unutrašnje političko pitanje zemlje, ocjenjuju predstavnici nevladinih organizacija i nezavisni intelektualci u BiH. Pitanje ustavnih promjena, prema njihovom mišljenju, ne treba se posmatrati jedino kroz prizmu eventualnog ukidanja entiteta, odnosno podjele zemlje po regijama. Promjena Ustava, tvrde, značila bi i jačanje općina, regulisanje većih ljudskih prava i sloboda, te smanjenje administracije.

Predsjednik Helsinškog komiteta u BiH, Srđan Dizdarević, kaže da se, počev od zaposlenja, kao i biranja u institucije vlasti, sve svodi na izbor Bošnjaka, Srba i Hrvata, dok su građanin i pripadnici ostalih naroda apsolutno izostavljeni. Prema njegovim riječima, općine u svim evropskim zemljama predstavljaju najsnažniji nivo vlasti, dok je njihova uloga u BiH svedena na minimum, a pitanje socijalne zaštite svih njenih građana gotovo i da ne postoji:

“Naš ustav nije u potpunosti u harmoniji s Evropskom konvecijom o ljudskim pravima i trebalo bi tu intervenisati prije svega u cilju snaženja uloge građanina, pojedinca, a na uštrb nekog etniciteta kojeg sadašnji ustav favorizuje i mislim da je to nešto što bi trebalo da bude u interesu svih, i političkih faktora i građana u BiH, da imamo onaj ustav koji će obezbijediti poštovanje ljudskih prava i sloboda.”

Potpredsjednik Upravnog odbora Fondacije otvoreno društvo BiH, Žarko Papić, smatra kako nevladine organizacije neće pisati novi ustav, već nastoje da javnosti postave kriterije koji bi objektivno, u nekom razumnom vremenu, mogli dovesti do promjene Ustava:

“Dodatni, veoma važan faktor promjene Ustava su domaće, unutrašnje političko pitanje BiH i ne dolazi u obzir, po našem stanovištu, bilo kakva nova međunarodna konferencija. Promjene Ustava ni na koji način ne ugrožavaju Dejtonski sporazum. Naprotiv, unutar samog Ustava postoje instrumenti koji omogućuju da se on mijenja voljom građana BiH."

BiH je država koja nema jasno definisane slobode, niti pojedinačne, niti kolektivne, i ustavne promjene prvo bi trebale biti riješene na tom polju, smatra profesor Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Miodrag Živanović. Ustrojstvo zemlje proizaći će i rješavanjem pitanja identiteta, kaže. Da li će zemlja imati entitete ili kantone, za Živanovića, je manje bitno:

“Mislim da se temelji moderne BiH nalaze u ZAVNOBIH-u i to bi trebalo biti naše polazište da ustvari uradimo što bismo trebali. Čini mi se da, nažalost, raspored snaga na političkoj sceni i njihov uticaj i dominacija su takvi da će se i ustavne promjene blokirati. To je nešto što moramo očekivati. Čak će ta borba za ustavne promjene biti veoma brutalna, kao što je u politici sve, manje-više, brutalno, ali mi se moramo boriti da doista do toga dođe. Dakle, kada uspijemo napraviti to da, recimo, deblokiramo ekonomske tokove u BiH između entiteta, kantona ili drugih institucija, kada uspijemo da napravimo da živimo slobodno, kada povežemo ili uvežemo obrazovanje, koje treba da postane državna stvar - kao jedini naš istinski resurs - i, naravno, kada napravimo jednu državu koja će funkcionisati u svim svojim segmentima, onda ćemo moći govoriti o tome da smo uspjeli. Za sada je to doista teško i čini mi se da nas čekaju barem dva do tri izborna ciklusa da to počne funkcionisati.”

Književnik Ivan Lovrenović kaže da postojeći ustav sprječava zemlju da ide naprijed ka evropskim integracijama. Njegova ocjena je kako je sa ovakvim političkim snagama nemoguće mijenjati postojeće ustavne odredbe:

“Današnje političke snage to ne mogu obaviti, ali ne zato što možda čak ne bi htjele, nego naprosto zato što cijela shema ustrojstva BiH, sa dualizmom vlasti - dakle, jedan dio vlasti koji je u rukama domaćih političkih snaga i drugi dio vlasti koji je u rukama međunarodne zajednice - to onemogućuje. Ja mislim da bi bilo vrlo važno, možda najvažnije da se promijeni način prisutnosti međunarodne zajednice kod nas i to u tom pravcu da domaćim snagama da i više ovlasti, a i više odgovornosti. Kada bi se one na taj način osjetile istinski opterećene brigom i odgovornošću za ovu zemlju, onda bi vjerovatno i drukčije mogle raditi. Ja mislim da je sav problem zapravo u tome, dakle u odnosu između strane i domaće vlasti. To do danas nije niko problematizirao na pravi način.”

Profesor na banjalučkom pravnom fakultetu Mile Dmičić:

“I ovaj posao koji se čini u BiH, zapravo koji se čini u jednoj incijalnoj fazi jeste naznaka traženja puteva da se dođe do onih rješenja koji će BiH činiti još demokratskijom, funkcionalnijom, održivijom državom, sposobnom da jednog dana, nakon odlaska međunarodnih organizacija i asocijacija koje su oličene u supervizoru za BiH, preuzmu odgovornost za svoju vlastitu sudbinu i sudbinu triju konstitutivnih naroda.”

Učesnici debate složili su se kako postojeće ustavno uređenje BiH ne može da osigura funkcionisanje države na duže staze. S ovakvim ustavom, smatraju, zemlja nije u stanju da ostvari značajan napredak u oblasti ekonomije i prava, niti da se približava evroatlanskim integracijama.
XS
SM
MD
LG