Dostupni linkovi

logo-print

U očekivanju sankcija


Zbog neispunjavanja međunarodnih obaveza, prije svega RS-a, prema Sudu za ratne zločine u Hagu, BiH je propustila i drugu šansu da bude primljena u Partnerstvo za mir. Prema mišljenju predsjednika Helsinškog odbora za ljudska prava, Branka Todorovića, ponovni neprijem BiH u Partnerstvo za mir je bio očekivan:

“Ista priča se ponavlja godinama i žrtve te priče su građani BiH. Najviši predstavnici vlasti, prije svega u RS-u, raznim načinima opstrukcije jednostavno blokiraju normalno funkcionisanje institucija u RS-u. U tom kratkom roku dok se nalaze u vlasti, oni najčešće sasvim dobro finansijski obezbijede sebe, tako da čak i taj potencijalni rizik od smjena od strane Visokog predstavnika za njih, zapravo, dolazi ponekada kao jedna vrsta nagrada i izlaza iz igre u kojoj su kratkoročno odigrali jednu rolu.”

Na prethodnom samitu NATO-a u Istanbulu krajem juna ove godine, također zbog nesaradnje institucija RS-a sa Haškim tribunalom, BiH je bila uskraćena da otpočne proces priključivanja evroatlantskim integracijama. Zbog ovoga je, nakon Istanbula, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Pedi Ešdaun, donio paket sankcija protiv vlasti RS-a, u kom je, između ostalog, smijenio 59 funkcionera, a među njima i ministra unutrašnjih poslova ovog entiteta, Zorana Đerića. I pored imenovanja novog ministra unutrašnjih poslova, od juna do danas vlasti RS-a nisu uspjele privesti nijedno od 20 lica sa javnih optužnica Haškog tribunala. Uz nekoliko neuspješnih akcija MUP-a RS-a da se ova lica uhapse, najviši predstavnici vlasti ovog entiteta su uglavnom upućivali pozive ovim licima da se dobrovoljno predaju. Posljednji, očajnički korak je bio poziv Vlade da se predaju, uz obećanje da će, ukoliko to urade do danas, za to dobiti novčanu nagradu od 50 hiljada maraka, što Todorović ocjenjuje krajnjim cinizmom:

“Mislim da su koraci koje je Vlada učinila u posljednjim mjesecima jedna isprazna retorika, iza koje ne stoji nijedno konkretno djelo, nijedna ozbiljna namjera. Ti koraci se, zapravo, graniče s grotesknim ponekada, kao što je najnovija dodluka Vlade da porodicama optuženih za ratne zločine koji bi se predali isplati novčanu nadoknadu u iznosu od 50 hiljada maraka. Ono što je od toga još grotesknije je svakako reagovanje Ureda Visokog predstavnika, koji je takvu odluku posmatrao kao dobrodošlu i kao opravdanu.”

Političari u RS-u, kako u poziciji tako i opoziciji, najviše strahuju da bi kao odgovor na nesaradnju s Haškim tribunalom moglo doći do ukidanja pojedinih institucija RS-a i promjene Ustava BiH, posebno u okviru najavljene reforme policijskih snaga. Zabrinutost za institucije RS-a danas su izrazili i predstavnici nevladinih organizacija. Devet nevladinih organizacija zaprijetilo je da će građanskom neposlušnošću i izvođenjem naroda na ulice braniti RS u slučaju da u narednom periodu dođe do kažnjavanja njenih institucija, ili uvođenja sankcija. Branislav Dukić, predsjednik Saveza logoraša RS-a, na čiju inicijativu je i došlo do sastanka nevladinih organizacija:

“Zaključak je da Visoki međunarodni predstavnik, prije svega, poštuje Dejton, tj. dejtonsku BiH, koja je sastavljena iz dva entiteta, Federacije i RS-a, zatim, da poštuje Ustav BiH i Ustav RS-a.”

Šef banjalučke kancelarije Fondacije Fridrih Hebert, Tanja Topić, ne vjeruje da bi sankcije mogle biti uperene prema institucijama RS-a:

“Ja lično pretpostavljam da će to biti sankcije koje će biti uprene prema određenim ljudima, što se naravno može odraziti i na funkcionisanje određenih institucija.”

O mogućim sankcijama i kada bi do njih moglo doći u Kancelariji Visokog predstavnika nisu htjeli komentarisati do završetka samita u Briselu. Međutim, kako nezvanično saznajemo, već nakon toga Visoki predstavnik bi mogao saopštiti slijedeće korake prema vlastima u RS-u koji su već pripremljeni.
XS
SM
MD
LG