Dostupni linkovi

logo-print

Diplomatske nesuglasice Podgorice i Beograda


Odvojeni nastup diplomatije Crne Gore i državne zajednice Srbija i Crna Gora na OEBS-ovoj konferenciji u Sofiji, odsustvo međusobne komunikacije i iznošenje različitih gledišta o određenim temama ukazao je na problem različitih spoljnopolitičkih prioriteta dvije države članice zajednice. Šef crnogorske diplomatije Miodrag Vlahović, koji je na skupu u Sofiji učestvovao u svojstvu predsjedavajućeg Jadransko-jonske inicijative, kaže da je sasvim normalno da se spoljnopolitički prioriteti Crne Gore na jednoj i Srbije na drugoj strani razlikuju:

“Ono što jeste problem u toj vrsti komunikacije je da na nivou državne zajednice postoji Ministarstvo spoljnih poslova koje u svom spoljnopolitičkom nastupu djeluje s pozicija zajedničke diplomatije, bez da prethodno o svom nastupu, stavovima, prijedlozima i inicijativama konsultuje Ministarstvo inostranih poslova Crne Gore, što je u sasvim jasnom i nedvosmislenom neskladu s odredbama kako Beogradskog sporazuma, tako i Ustavne povelje”.

Suština je, kaže Vlahović, da šef diplomatije državne zajednice, ko god bio, mora da zastupa samo usaglašene stavove i Srbije i Crne Gore:

“Državnoj zajednici, kako je ona postavljena i dok ona bude postojala, zajedničko je samo ono što je prethodno razmatrano i dogovoreno i prihvaćeno kao zajednički stav. I u tom smislu kažem ko god da je na mjestu, veoma odgovornom mjestu, ministra spoljnih poslova državne zajednice, mora, da bi mogao da nastupi, da konsultuje s jedne strane Vladu Srbije, s druge strane Vladu Crne Gore, kako bi rezultata njihovih stavova, opredjeljenja, orijentacija bila osnov njegovog spoljnopolitičkog nastupa. Na žalost, to nije slučaj”.

Vlahović nam je kazao da komunikacije između njega i ministra spoljnih poslova državne zajednice Vuka Draškovića nema. Međutim, kako je Draškovićev zamjenik, koji štiti interese Crne Gore, u Savjetu ministara Predrag Bošković, pitali smo ga kako se usaglašavaju spoljnopolitički prioriteti i stavovi koji se prezentuju na međunarodnom nivou:

“Pravi se prijedlog osnove za razgovore koji ide kasnije na Savjet ministara i usvaja se na Savjetu ministara. To na taj način funkcioniše, s tim što, naravno, kada se pravi prijedlog osnova svako od tih ljudi koji ide u delegaciju može napraviti izmjene na osnovu onoga što on misli da su prioriteti, na šta on želi da se fokusira i da pažnju prioritetu. Kada ja idem u posjete ili kada meni u posjetu dolazi neko od funkcionera i kada se pravi prijedlog osnova, prije nego što pođe Savjetu ministara, dođe kod mene da bih ja verifikovao i odobrio to da li to meni odgovara.Ono što je bitno je da se sve to može interpretirati na različite načine”.

Crnogorski ministar Miodrag Vlahović kaže da ni u kom slučaju problem ne treba svoditi na personalnu ravan:

“Mislim da se radi o nečemu što je veoma rogobatno postavljeno, gdje u toj konstrukciji ne postoji ni jedna tačka jednog logičnog trougla, a ta tačka bi se zvala i formalno Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije. U tom kontekstu, gdje umjesto tri ministra postoje dva, bilo ko iz Srbije i u ime Srbije, ali i državne zajednice stoji na mjestu spoljnih poslova državne zajednice je u veoma problematičnoj situaciji, jer mora da zastupa stavove Srbije što je, pretpostavljam, logično, ali istovremeno mora da uvaži i stavove Crne Gore”.

I prema mišljenju analitičara međunarodne politike iz Evropskog foruma Jelene Milić problem je sistemski, kako je rekla, u samoj konstrukciji “mrtvorođenčeta” zvanog državna zajednica, čije institucije u suštini nemaju nikakvu funkciju:

“I zato što postoji činjenica da ni unutrašnju, ni vanjsku politiku na nivou članica i Srbije i Crne Gore nekreiraju politički centri moći, formalni centri moći. Moć nije u institucijama i u pololitičarima, nego je potpuno izmeštena u nekontrolisane oružane bezbednosne snage i kriminalno-oligarhijske snage. Ono što svi politički akteri moraju da shvate jeste da jedino možemo udruženim snagama da te institucije demontiramo, da ih stavimo pod kontrolu, da se na miran način razdružimo da bi se udružili u međunarodnu zajednicu. Jer, zajednički interes tih nekontrolisanih oružanih snaga da i Srbiju i Crnu Goru i državnu zajednicu drže u međunarodnoj izolaciji da bi oni u njoj mogli da funkcionišu nekontrolisano i nesmetano”.

Znači po Vama nije riječ o personalnom problemu, već o konstrukcionoj grešci?

“Naravno.”
XS
SM
MD
LG