Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatska u minusu


Od petnaest zaustavljenih Zagrepčana jutros pred Poreznom upravom, samo ih je troje, uglavnom starijih, izjavilo da nisu u minusu na tekućem računu:

''Ja sam u minusu.''

''Svi smo u minusu.''

''Ja sam u minusu do maksimuma, kao i suprug, a imamo i stambeni kredit i kredit na auto.''

''Mislim da svatko ide u minus do kraja koliko može na tekućem računu. To se već smatra normalnim.''

''Dok poplatite režije, hranu, izdatke na dijete ostaje malo. Ove godine sam si kupio i kompjuter i zato sam u minusu.''

''Ja sam u mirovini i ne mogu si dozvoliti luksuz da se zadužim.''

''Općenito smatram da smo jako zaduženi. Ne znam da li ćemo imati šansi da se iz toga izvučemo.''

U usporedbi s deset novih članica Evropske unije, hrvtasko stanovništvo spada u najzaduženije, priznaje i glavni ekonomist u Zagrebačkoj banci, Žarko Miljenović. Za razliku od građana koji su zbog te zaduženosti poprilično nesretni, bankari u aktuelnoj zaduženosti Hrvata ne vide krizne elemente jer je ukupna finansijska imovina stanovništva još uvijek vrlo solidna:

''Kredit je osnovni instrument na kojem cijela suvremena civilizacija stoji. To nije pokazatelj sa negativnim predznakom, već sa pozitivnim, pogotovo kada se stave u kontekst tako velike finansijske imovine stanovništva i njihove velike realne imovine.''

Zagrebačka je banka, kaže Miljenović, baš nedavno provela analizu zaduženosti Hrvata u odnosu na deset novih članica Evropske unije koja pokazuje da Hrvatska prednjači i po visini zaduženosti stanovništva, ali i po visini finansijske imovine:

''Hrvatska se sa udjelom od 39 posto bruto domaćeg proizvoda nalazi u prosjeku koji za novu Evropu iznosi 38 posto. Taj postotak u Evropskoj uniji prije proširenja je bio 111 posto. Tu mi još uvijek zaostejemo. Ima još puno prostora za rast finansijske imovine stanovništva, ali i za rast dugova. Odnos dugova u staroj Evropi je 60 posto. Kod nas je ispod 30. Mi smo još daleko od toga.''

Sve je to točno, kažne neovisni ekonomist Mladen Vedriš, ali kvaka je u snazi ekonomije:

''Nije problem biti dužan u Evropskoj uniji, ili u Americi, ali je problem biti dužan u jednoj zemlji gdje je radno mjesto rijetko i vrlo često nestabilno.''

Vedriš se slaže i s tvrdnjom da razina zaduženosti stanovništva pokazuje razinu razvijenosti zemlje, ali pitanje je koja je vrsta zaduženosti – u trajne vrijednosti i investicije, ili u golo preživljavanje:

''Zaduženja su manja za stambenu izgradnju, dugoročna zaduženja, nego što su zaduženja po tekućim računima, prekoračenjima, potrošačkim kreditima. Znači, zadužuje se kratkoročno da bi se došlo do daha, da bi se preživio ovaj mjesec ili ova godina. Ne zadužuje se zato da bi se stvorili neki fundamenti za sebe ili dijete, za neku veću vrijednost.''

Zagrepčani:

''Rekla bih da se većina zadužuje za golu egzistenciju. To su čekovi, to su odgode plaćanja, to je prelijevanje iz šupljeg u prazno. Rekla bih da banke to i stimuliraju.''

''Problem je utoliko veći što kapital zaduženja ne ide u hrvatske banke već u strani kapital koji izlazi iz zemlje. Problem je što se taj novac neće investirati u Hrvatsku nego negdje drugdje.''

Doktor Mladen Vedriš:

''Otvaranje radnih mjesta, usmjeravanje prema investicijama - to su prave teme razgovora, a ne koliko još Hrvati mogu uzeti u iduću godinu ili dvije potrošačkih kredita.''
XS
SM
MD
LG