Dostupni linkovi

logo-print

Siromašan svaki peti stanovnik


Srednjoročna razvojna strategija - PRSP, trebala bi do 2007. godine povratiti djelomičnu kreditnu sposobnost BiH na međunarodnom tržištu kapitala, uspostaviti funkcionalnu tržišnu ekonomiju i ojačati sposobnost domaćih gospodarskih subjekata da izdrže konkurentske udare na vanjskim tržištima, posebice na tržište Europske unije, te stvoriti preduvjete za ujednačen razvoj svih dijelova države. Implementacija Razvojne strategije, prema navodima autora, doprinijet će i bržoj integraciji zemlje u Europsku uniju, a fokus je na potpisivanju i implementiranju sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Autori Razvojne strategije navode da je PRSP već počela da daje rezultate i da je jedan od pokazatelja uzlazni trend stope ekonomskog rasta, koji bi ove godine trebalo da bude iznad 5 posto, što je sukladno regionalnome prosjeku.

Savjetnik bh. premijera za razvojnu strategiju, Zlatko Hurtić, kaže da su bh. institucije najviše mjera implementirale iz oblasti makroekonomskog okvira i vanjske trgovine. No, najmanje je učinjeno u oblasti statistike i privatizacije. Dajući ocjene o trendovima ekonomskog razvoja BiH, Hurtić je, ipak, stava da su pozitivni:

“Upoređujući ovo sa rastom zemalja u regionu, možemo vidjeti da je realni ekonomski rast BiH bio u skladu s regionalnim prosjekom. Ono što je bitno napomenuti jeste da je održana makroekonomska stabilnost, inflacija je ostala pod kontrolom. Mislim da možemo već reći da je održan tzv. konsolidirani fiskalni bilans, devizne rezerve su u stalnom rastu i u prvih devet mjeseci one su bile na rekordno visokom nivou u odnosu na poslije rata, što je jako pozitivan trend. Ono čime smo posebno zadovoljni jeste da u uvjetima smanjenja donatorske pomoći imamo rast industrijske proizvodnje, što nas nedvojbeno upućuje na zaključak da ekonomija BiH se nalazi sve više na samoodrživom putu.”

Autori Razvojne strategije BiH navode da struktura uvoza i izvoza, i pored vanjsko-trgovinskog deficita, pokazuje da je BiH ušla u investicijski ciklus, da je poboljšan poslovni ambijent, što se vidi u mnogo kraćem vremenu koje je potrebno za registriranje poduzeća i za rješavanje gospodarskih sporova.
Prema raspoloživim statističkim podacima, oficijelna neuposlenost raste, ali indikatori kojima se služi jedinica za primjenu PRSP-a, kao što su broj automobila po glavi stanovnika ili broj mobitela, kao i prosjek plaća, pokazuje da je standard stanovništva u porastu. No, u ime građana BiH, svoje, ne tako optimistične, poglede na rezultate Razvojne stretegije iznose narodni zastupnici. Nikola Špirić:

“Moram da kažem da su sve informacije u Razvojnoj strategiji stvar procjene, a ne egzaktni podaci. I toga moramo u BiH biti svjesni. I kad sam govorio o potrebi popisa stanovništva, govorio sam između ostalog zarad tih razloga. Ko može da utvrdi, ako kaže da je nerealna stopa nezposlenosti, da su drugi parametri realni? Ali, možda je to i dobro. Možda je cilj da kad sve dijelimo s većim brojem fiktivnih stanovnika pokazujemo sliku i nešto siromašnije zemlje, misleći da će nam neko pomoći, pa ćemo one godine kad bude godina pred priključivanje Evropskoj uniji imati drastično promijenjenu sliku svih parametara u ovoj zemlji. Ali izgleda da samo građane, ili javnost ne možemo ubijediti da je stvarno dobro i da se dobro živi.”

Sličan stav dijeli i zastupnica SDS-a, Ljiljana Milićević. Ona osobno sve rezultate posmatra kao relativne, jer BiH nema sređenu statistiku:

“Mi smo u opštem akcionom planu 2004.- 2007. godina imali jednu odrednicu gdje je rečeno da je potrebno donijeti političku odluku o vremenu održavanja popisa stanovništva. Rok je bio kraj 2004. godine. Niti to imamo tretirano u ovom godišnjem izvještaju, a jednostavno je prećutano ili zaboravljeno u planu za sljedeću godinu. Ali zato u odjelu statistike imamo predviđeno da prebrojimo stočni fond, da prebrojimo koliko imamo gazdinstava, koliko imamo stanova. Dakle, ljudi, znaćemo svega koliko imamo, samo nas ne zanima koliko mi imamo ljudi u BiH.”

Predstavnici zakonodavne vlasti na državnoj razini skreću pozornost i na neke konkretne primjere. Zastupnik Adem Huskić kao primjer uzima podatak da u BiH na tisuću stanovnika ima svega 7 poduzeća:

“Sljedeća država po tom parametru je Hrvatska sa 14. Znači, mi imamo duplo manje preduzeća na hiljadu stanovnika nego što je sljedeća država do nas. Ako bismo mi imali prosjek kao što ima Hrvatska, imali bismo još 25 hiljada novih preduzeća, puta, recimo, četiri, to je sto hiljada zaposlenih. Mislim da trebamo napraviti analizu zbog čega je taj podatak ovakav kakav jeste i šta trebamo uraditi da to poboljšamo.”

O još jednoj bolnoj točci - poljoprivredi - govori zastupnik Selim Bešlagić. On kaže da BiH nema, niti želi razmišljati koja je to grana koja sutra može biti vodeća i što će bh. proizvode učiniti konkuretnim na tržištu EU:

“Ovako mi i dalje idemo u pravcu da svako razvija male farme, ne gledajući koja je ekonomičnost male farme, šta je to u globalu na nivou BiH. Bez strategije razvoja u poljoprivredi mi nećemo moći ići naprijed.”

Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Šefik Džaferović:

“Mislim da se mi u BiH, kada je naš ekonomski, privrednoi razvoj u pitanju, moramo osloniti prije svega na ono što nam je Bog dao, što imamo ovdje u BiH. To su naši resursi. To su šume, ugalj, voda, hidroenergetski potencijal, poljoprivreda, turizam, proizvodnja zdrave hrane, domaći intelektualni resursi i da dalje ne nabrajam.”

BiH još uvijek nije uspjela suzbiti sivu ekonomiju. No, prema planu primjene Razvojne strategije, ključni faktor za suzbijanje korupcije, sive ekonomije i utaje poreza je primjena Zakona o PDV-u sa jedinstvenom stopom, što će, kako kažu predstavnici bh. vlasti, uz socijalni program, doprinijeti i porastu standarda najugroženijih kategorija stanovništva. No, upravo ti socijalni programi, koji trebaju biti urađeni do polovine 2005. godine, bit će vjerojatno predmet oštrih i dugotrajnih rasprava, jer i pored pozitivnih pokazatelja iz izvješća o implementaciji Razvojne strategije, većina stanovnika živi lošije nego prethodnih godina. Siromaštvo u BiH prelazi stopu od 20 posto, mirovine u RS-u su ispod, a u Federaciji BiH nešto malo iznad crte siromaštva, neuposlenost je 40 posto. Jednom riječju, svaki peti stanovnik u BiH može se smatrati siromašnim.
XS
SM
MD
LG