Dostupni linkovi

logo-print

Korak BiH ka Evropi


Kao znak poboljšanja situacije, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije, Denis Hadžović, navodi činjenicu da je početkom godine, na osnovu NATO-ove analize stanja u zemlji, broj pripadnika SFOR-a smanjen za 5 000 vojnika. Vrijeme je da Evropa na djelu pokaže kako BiH nije zaboravljena:

“Evropa, znači, kroz svoje mehanizme zajedničke vanjske i sigurnosne politike, odnosno instrumenta zajedničke odbrambene i sigurnosne politike preuzima odgovornost za sigurnost svog okruženja. Smatramo da je BiH izvanredna prilika da Evropa konačno iskaže jedinstvenost svog pristupa i nastupa na svom dijelu geopolitičkog interesa, a u isto vrijeme i predstavlja odličan poligon za ispravljanje, ja mislim, najveće historijske greške evropske zajednice, kada je dozvolila da se razbukta rat na prostorima BiH.”

U danas objavljenoj analizi Međunarodnog instituta za ratno i mirnodopsko izvještavanje, međutim, nema oduševljenja zamjenom snaga koje će čuvati bosanskohercegovački mir. Nerma Jelačić, iz Biroa u Sarajevu, navodi kako se radi samo o zamjeni znački na uniformama vojnika:

“Ono što brine Institut, i taj izvještaj koji smo objavili to kaže, je da dvije glavne stvari, tj. dva glavna problema sa kojima se BiH još nije suočila, a naše institucije su preslabe da se suoče same sa tim, EUFOR-ove snage će da ignorišu isto toliko koliko i SFOR-ove. A ta dva problema su hvatanje osumnjičenih za ratne zločine, kao i suzbijanje organizovanog kriminala koji se širi po BiH posljednjih godina. Dakle, EUFOR u svom mandatu nema konkretno nikakvih aktivnih planova da se umiješa u borbu protiv organizovanog kriminala. Znači, njihov je mandat, i to je ono što nas brine, samo da rade monitoring, tj. da prate pomažu savjetodavno domaće instituicije, za koje i sami predstavnici međunarodne zajednice kažu da nisu dovoljno jake da se sa tim bore.”

Snage Evropske unije moraju ispuniti ulogu nazvanu “od stabilizacije ka integraciji”, a ne da se bave osumnjičenim za različita krivična djela, uključujući ratni zločin, smatra Gostimir Popović, vojni analitičar iz Banje Luke:

“Zadatak EUFOR-a nije to. I ako se EUFOR u svojoj priorizaciji opredeli na tu stvar, to će poći pogrešnim putem. Snage Evropske unije, koje ovde treba sada da preuzmu neke odgovornosti, ključno treba da se bave stabilizacijom o regionu, da se bave integracionim procesima o pitanjima bezbednosti u regionu, posebno integralne bezbednosti u regionu, a samim tim u Evropi. A negde u redu priorizacije osumnjičeni za sve vrste krivičnih dela, od ratnih zločina pa svega drugoga, ne mogu biti u mandatu EUFOR-a, jer onda to neće biti snage koje su za to namenjene, jer to je posao za neke sasvim druge snage. Ako EUFOR i Evropska unija, odnosno Komisija za bezbednost u Evropi padne u tu zamku, onda možemo očekivati samo nestabilnost, a ne stabilnost u regionu.”

Centar za sigurnosne studije, pak, navodi kako za borbu protiv kriminala svih oblika moraju jačati domaće institucije, a u tom smislu i saradnja domaćih organa vlasti sa Haškim tribunalom. Denis Hadžović:

“S obzirom da su se određeni institucionalni angažmani u BiH poboljšali znatno u odnosu na protekle godine, ostvarit će se rezultati koje građani BiH najviše očekuju i koji bi i najviše značili za budućnost bh. države i njenih građana.”

Institut za rat i mir u svojoj analizi navodi kako EUFOR uopšte nema mandat za hapšenje osumnjičenih za ratne zločine. Zbog čega, objašnjava Nerma Jelačić:

“Zato što postoje drugi planovi za hvatanje osumnjičenih za ratne zločine. Znamo da ostaje nekih 150 vojnika u NATO-ovom objektu u Butmiru, koji će se baviti, manje-više, isključivo praćenjem i pronalaženjem osumnjičenih za ratne zločine. Također, postoje neke indicije da postoje drugi planovi za hvatanje ratnih zločinaca, neki tajni planovi prema kojima će specijalne postrojbe, specijalne jedinice iz Engleske i Amerike da se bave tim pitanjem.”

A EUFOR?

“A EUFOR opet kao savjetodavno i monitoring tijelo.”

Šta o završetku mandata SFOR-a i dolasku EUFOR-a misle građani?

“Pa uopšte nisu došli. Oni su tu još uvijek. Bili i ostali. Samo promijenili naziv.”

“Pa isto. Mislim da se neće ništa promijeniti, samo su ime promijenili. I to je to.”

“Korak naprijed ka Evropi.”

“Trebaju nam.”

Od IFOR-a, kako su se zvale prve NATO multinacionalne jedinice u BiH, preko SFOR-a, do EUFOR-a proteklo je devet godina. Nakon isto toliko vremena u BiH je stigla je Evropa u obliku vojnih jedinica. Malo kasno i ne onda kad je to ovoj zemlji bilo najpotrebnije. Tipičan odgovor Bosanaca i Hercegovaca, naviklih da trpe i pate, je - bolje ikad nego nikad!
XS
SM
MD
LG