Dostupni linkovi

logo-print

I danas se na BiH gleda kao na srpsko-hrvatsko pitanje


Ivo Banac, istraživač svjetskog ugleda, tumač historijskih činilaca i uticaja na politiku, ekonomiju i kulturu zemalja zapadnog Balkana, profesor američkog Yale-a, iznio je svoje viđenje starih i novih prijetnji bh. državnom integritetu. Podsjećajući na niz historijskih činjenica, Banac je identifikovao da politike Srbije i Hrvatske kroz vijekove tretiraju BiH kao ključno srpsko - hrvatsko pitanje, nastojeći da je integrišu u svoju jednonacionalnu državu. Inferioran odnos bh. vlasti umnogome je, kaže Banac, tome doprinio. Nedostajanje jasne vizije budućnosti potiče i održava i one unutarnje činioce politike koji, svjesno i nesvjesno, djeluju protiv bosanskohercegovačkog državnog integriteta:

“Naravna stvar da su se oni uklopili u sve ove idejne i druge tvorbe koje predstavljaju jedno detaljno nerazumijevanje ovdašnjih realnosti. I na osnovu takvih pretpostavki morali ste imati sukob, zapravo mnogo žešći nego što je itko mogao pretpostaviti, tako da je njihov udio bitan. I ako hoćete da budem vrlo određen, Miloševićevu politiku ovdje su određivali ljudi iz voćstva SDS-a - dva najmotornija su još uvijek na popisu traženih ratnih zločinaca; Tuđmanovu politiku ljudi poput Bobana i drugih - imali su zajedničku crtu, htjeli su dijeliti BiH; a što se tiče bošnjačkog vodstva, ono je zapravo odlučilo da nema pretpostavki za borbu cjelovite BiH na neetničkim političkim osnovama, pa je onda prihvatilo tu igru, ja mislim fatalnu po narod, koji je imao, neću reći mnogo više razloga, svi imaju jednake razloge, ali koji je bio mnogo više izložen problemima koji proizlaze iz podjele BiH nego možda drugi narodi BiH."

U trajućim politikama Srbije i Hrvatske, kaže Banac, i danas se nastavlja odnos prema BiH kao srpsko - hrvatskom pitanju. Taj odnos sada se ispoljava na drugačiji način, ali je još uvijek sveprisutan. Međutim, on nije briga o narodu koji živi u BiH. Banac uzima primjer Hrvatske i njena nastojanja da prikaže da uplitanje u politiku BiH pripada prošlosti u cilju približavanja Evropi, ali hrvatski političari ne razmišljaju o tome mogu li uspostaviti šengensku granicu sa BiH i šta bi u tom slučaju bilo sa Hrvatima koji žive u BiH. Situaciju usložnjava i loš odnos međunarodne zajednice prema državotvornosti BiH:

“Ja mislim da je politika međunarodne zajednice bila vrlo loša cijelo vrijeme rata i u poraću. Htjelo se pošto-poto zaustaviti sukob, nije važno kako. Moglo bi se čak reći da ja, recimo, uspjeh destruktivnih snaga također doživljavam kao jedno rješenje: samo da ne bude ovih groznih scena na tv- ekranima. A u dejtonskom razdoblju išlo se za tim da se nositelji destruktivnih politika i dalje dogovaraju, bez ikakve stvarne intervencije koja bi išla u prilog popravljanju situacije. Ja mislim da se to neće tako lako promijeniti. Zato sam i naglasio da ono što se najviše očekuje od međunarodne zajednice, posebno njezinih evropskih segmenata, je odustajanje od jedne supremacističke politike prema BiH, gdje se ona doživljava kao smetnja, kao problem i kao nešto što je posve logično zbog inferiornosti bh. ljudi. Takva vrsta stava je krajnje negativna i, u konačnici, šteti i onima koji je promiču.”

Banac je sklon da vjeruje da se državni integritet BiH, uz malo političke volje, može biti prihvaćen. BiH može imati jedan državni jezik, jer nijedan od tri postojeća nema historijske korijene tako duboke da bi se mogao uzeti za jezik naroda u BiH. Razlike su, ustvari, bogatstvo raznovrsnosti jednog, a ne tri jezika. Tako je i sa svim drugim segmentima koji se raščlanjuju i koriste kao razlog za postizanje političkih ciljeva, kaže Banac:

“Hoćemo li pronaći lijek protiv raka? Hoćemo. Ali pronaći ćemo ga prije ako na tome budemo radili. Jer ako ne budemo ništa radili, to se neće samo po sebi dogoditi.”

Bez promjene politike susjednih zemalja prema BiH, promjene politike međunarodne zajednice, ali i promjene bh. političkog vrha, prijetnje bh. državnom integritetu neće iščeznuti, zaključuje Banac.
XS
SM
MD
LG