Dostupni linkovi

logo-print

SFRJ rivajvl


Knjiga “Leksikon YU mitologije” koju su zajedno objavili izdavačka kuća “Rende” iz Beograda i zagrebački “Postscriptum” predstavlja realizaciju jedne davnašnje ideje nekoliko hrvatskih autora da se kroz pojmove popularne kulture pokuša preispitati jugoslovenski identitet. U međuvremenu je u pepelu nestalo države o kojoj je trebalo govoriti. Sama ideja leksikona se više puta gasila a i ponovo budila da bi se tokom ove godine skoro hiljadu najraznovrsnijih odrednica koje su plod kolektivnog rada desetine poznatih i nepoznatih ljudi našlo između korica knjige. U duhu nekadašnjih đačkih priredbi “Leksikon YU mitologije” promovisan je i u Beogradu.

“U životu svih ljudi, i onih i malih, ima i onih odraslih, postoje razne ljubavi. i prve i male, i druge i treće, i one velike i one najveće.”

“Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija – savezna država, socijalistička samoupravna demokratska zajednica ravnopravnih, naroda i narodnosti, SFRJ…”

“Leksikon YU mitologije” otkriva zapravo sve ono što se ne može saznati o bivšoj zemlji na osnovu nekih oficijelnih izdanja. Ovde se našlo mesta za Argo juhu, Borosane, Modru lastu, Plavi radion, Hašima Kučuka, Micu Trofrtaljku i Džirlo devojke, rečju sve ono što je bio deo svakodnevice koja nije skretala preveliku pažnju. Kako se ovakva knjiga čita u novim balkanskim državama, upitali smo jednog od urednika ovog izdanja iz Hrvartske, Željka Serdarevića:

”Vjerujem da je recepcija u tom smislu bitno različita. Ono što je njezina funkcija u Sloveniji je da recimo zabavi u jednom trenutku u kojem su reklame za mobitele prepune srpova i čekića i jednostavno da se uklopi možda u jedan sveprisutni rivajvelski trend estetike socijalizma. U Hrvatskoj ta knjiga dolazi kao nešto što bi trebalo imati, recimo, krajnje antitraumatsku funkciju i moram reći da je u tome izgleda dosta uspješna, jer strašno je zanimljivo vidjeti ljude koji se prvi put nakon stvarno dugog niza godina vesele odjedanput i postaju sentimentalni onog trenutka kad vide jugoslavensku zastavu. Kakva je recepcija ovde u Srbiji? Čini mi se da je vrlo raznovrsna, da je možda ovde zapravo najčudnije čitati tu knjigu s obzirom na to da veći dio materijala, i to je ono što me je dolazeći iz Hrvatske strašno iznenadilo, je i dalje tu prisutan. Ovde, nije nikad postojao neki diskontinuitet.”

Koliko god u pisanju ove knjige bilo i neke blage ironije, na ovakve učinke ne gledaju baš svi blagonaklono. Dramski pisac Siniša Kovačević:

“To je do te mere bizarno i neukusno da kao kad u kući obešenog govorite o užetu. Sad praviti neke patetične reminiscencije na bivša vremena u kojima nam je tekao med i mleko, sa sentimentom se sećati te velike prelepe države u kojoj je bilo i sunca, i leta, i kamena, i zemlje, i mora, i šume, i svega, a imate 300 hiljada grobova, to je kao da na grobovima igrate kozaračko kolo.”

Pisac Vladimir Arsenijević, beogradski urednik “Leksikon YU mitologije” međutim tvrdi da ovaj leksikon nije nekakva prašnjava jugo nostalgija.

“Najveći problem govora o toj prošlosti jeste upravo pitanje štimunga, tonaliteta, jer ljudi kažu jeste, to je sad ta kuknjava, jugonostalgija. Nije kuknjava, jer iz naziva znamo spram koje pozicije se mi okrećemo unazad. Nije ovo nekako seča vena, ovo je izuzetno moderan projekat, ovo je osvrt na period od 63. do 91. iz pozicije 2004.”

Za deo javnosti u Srbiji i Hrvatskoj ovakvi projekti ipak predstavljaju zatvaranje očiju pred pravom prirodom bivše državne zajednice. Dramski pisac Siniša Kovačević:

“Osim tih geografskih boniteta koje smo imali sve drugo je bilo katastrofalno. Podsećam vas da je to vreme u kome se zbog vica išlo u zatvor, da je to vreme zabranjenih knjiga, da je to vreme Golog otoka, da je to vreme otkupa, da je to vreme progona Nemaca, da je to vreme čupanja brkova seljacima, da je to vreme raznih plenuma, da je to vreme restrikcija svake vrste i sad neko nad tim vremenom bez imalo distance, pomalo bizarno i ironično lamentira. Prosto je uvredljivo.”

I da li je ovo stvarno pokušaj finalne amnestije jedne države koje više nema, s obzirom na idiličan i pomalo bajkovit utisak koji ostavlja čitanje ovakve knjige, upitali smo jednog od urednika za Hrvatsku “Leksikona YU mitologije” Željka Serdarevića:

“Naravno da bi bilo moguće napraviti zrcalno paralelni tom ove knjige i to barem jedan koji bi sadržao u sebi informacije o Blajburgu, o Hrvatskom proljeću, o brojnim smenjenim političarima, itd. Međutim, kako u prirodi ovog projekta nije bilo na samom početku nikad mišljeno da će ta knjiga biti sveobuhvatna, niti da ćemo je raditi po nekim kriterijima koji bi tako objektivizirali stvarnost, već jednostavno knjiga je nastala kroz jedan otvoreni forum bivših građana Jugoslavije koji su odlučili pisati o onome o čemu su željeli.”
XS
SM
MD
LG