Dostupni linkovi

logo-print

Krive ukrajinske procjene Vladimira Putina


Sa 50 miliona stanovnika, dugim povijesnim vezama s Rusijom i vrlo vaznim strateskim polozajem, Ukrajina je za Moskvu najvazniji susjed i saveznik.

No, sve je vise naznaka da bi se otvoreno mijesanje Rusije u predsjednicku kampanju i spor oko ishoda izbora moglo negativno odraziti na odnos dviju drzava. Neki ruski politicari i strucnjaci vjeruju da bi tome mogle doprinijeti krive procjene predsjednika Vladimira Putina za kojeg se tvrdi da je napravio vise pogresnih koraka u odnosu prema najblizem susjedu.

Udio Kremlja u kampanji pred predsjednicke izbore tesko da bi se mogao nazvati diskretnim. Savjetnici iz Moskve stigli su u izborni stab Viktora Janukovica kako bi pruzili pomoc Rusiji sklonom premijeru i predsjednickom kandidatu kojem je otvorenu podrsku dao i predsjednik Putin. Sef ruske drzave brizljivo je birao datume svojih nedavnih posjeta Ukrajini i uvijek stizao u Kijev neposredno pred odrzavanje svakog kruga tamosnjih predsjednickih izbora.

A nakon izbora, Putin je telefonirao Janukovicu i cestitao mu pobjedu i prije nego li ga je ukrajinsko Sredisnje izborno povjerenstvo, kako se ispostavilo - spornom odlukom, proglasilo njihovim pobjednikom.

No, sve sto je nakon toga uslijedilo Moskva nije se odvijalo po zamisljenom moskovskom scenariju – masovni prosvjedi opozicije koji bi mogli dovesti do ponavljanja izbora; osuda izbornog procesa sto su je jednoglasno izrekli Evropska unija i Sjedinjene Drzave, te opasnost da se Ukrajina raspadne na dva dijela.

Nezavisni zastupnik u donjem domu ruskog parlamenta, Vladimir Rizkov, vjeruje da bi se Putinovo otvoreno mijesanje u ukrajinske unutrasnje stvari moglo negativno odraziti na drzanje Ukrajinaca prema Rusiji i navesti ih da se vise oslone na drugog susjeda – Poljsku.

"Mislim da je na ovaj nacin Rusija ugrozila svoje dugorocne interese u Ukrajini. U ovom trenutku, najmanje polovica Ukrajinaca Rusiju vide kao neprijateljsku zemlju. Ne vjerujem da je to bio cilj nase politike. Osim toga, Rusija je zbog svog drzanja izgubila moralno pravo da nastupi kao posrednik u krizi jer je otvoreno stala uz jednu od strana u sporu. Ulogu posrednika sada vjerodostojno moze preuzeti predsjednik Poljske Alexander Kwasniewski," kaze Vladimir Rizkov.

Bivsi savjetnik u Kremlju Georgij Satarov tvrdi kako je u medjunarodnim odnosima i u slucaju izbora u nekoj stranoj zemlji, najvaznije ostati javno neopredijeljen prema njihovom toku i ishodu. Cesto se dogadja da u ocima biraca uplitanje druge zemlje u izbore dovodi u pitanje njihovu legitimnost. Slucaj Ukrajine pokazuje da je uplitanje Moskve, okrenulo Ukrajince protiv Rusije, kaze Satarov.

"Ako je netko ocekivao da ce ova politicka igra biti odigrana po istom scenariju po kakvom se odrzavaju izbori u Rusiji, dakle uz veliko koristenje raznih sredstava koja u takvim okolnostima stoje na raspolaganju vladi – gadno se prevario. Gradjani Ukrajine ove su izbore dozivjeli i na njih izasli potpuno drukcije", kaze Satarov.

Ruskom politickom celnistvu preostalo je malo prostora za ispravljanje pogresaka. Karta "zavadi pa vladaj" na koju je Moskva igrala u ovom slucaju, dovela je do realne opasnosti od podjele Ukrajine, kaze Grigorij Javlinski, jedan od najistaknutijih ruskih opozicionih politicara.

"Do opasnosti od podjele zemlje doveli su takozvani ruski politicki tehnolozi koji su umijesali svoje prste u ukrajinske izbore, bas kao i najvisi centri vlasti u Rusiji koji su se otvoreno odlucili za politiku provokacije. Moskva je prijetila i zastrasivala birace, nastojala okrenuti zapadni i istocni dio Ukrajine jedan protiv drugoga, a onda porucivala kako je odlucna pomoci i podrzati samo jednu stranu", kaze Gregorij Javlinski.
XS
SM
MD
LG