Dostupni linkovi

logo-print

Pravedno i transparentno trošenje donacija


Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kojom se uspostavlja Komisija za restituciju. Ova komisija će imati deset članova, a predsjednika će imenovati predsjedavajući Vijeća, Adnan Terzić. On će zajedno sa entitetskim premijerima imenovati po tri člana komisije koja će biti odgovorna za pripremu prijedloga okvirnog Zakona o restituciji u Bosni i Hercegovini, kao i za procjenu bilo kakvih prijedloga dodatnih ili alternativnih zakonskih rješenja.

* * * * *

Predsjednik Udruženja za pomoć izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Srbiji i Crnoj Gori, Milorad Muratović, izjavio je u Beogradu da bi rješenje problema izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine trebalo očekivati tek krajem 2006. godine. ''Mislim da je nerealna izjava hrvatskog premijera Ive Sanadera da će Hrvatska riješiti problem izbjeglica do kraja godine. Bio bih zadovoljan kada bi Hrvatska bar počela da radi na tome, ali ne očekujem da će pitanje izbjeglica biti riješeno prije kraja 2006. godine'', rekao je Muratović na konferenciji za novinare. On je ocijenio da bi se primjenom Sporazuma o sukcesiji iz Beča kojom se reguliše 90 odsto prava izbjeglica, čiji je potpisnik i Hrvatska, riješio problem prognanih. ''U Srbiji ima između 600 i 700 hiljada izbjeglih iz Hrvatske i Bosne i Hecegovine od kojih petina živi u kolektivnim centrima, dok je petina već umrla'', rekao je Muratović i pozvao vlasti da pomognu u rješavanju problema izbjeglica. Predsjednik udruženja za pomoć izbjeglicama rekao je i da je Srbija i Crna Gora jedina zemlja u Evropi koja nije donijela Zakon o nevladinim organizacijama kojim bi se omogućilo organizovanje izbjeglica u skladu sa standardima međunarodnog humanitarnog prava.

* * * * *

RSE: Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjegla lica dodijelilo je 37 građevinskih paketa povratnicima u Banja Luku. Opština Banja Luka je predložila koje će porodice dobiti pomoć. Osnovni uslov je bio da već koriste svoje kuće, da zaista žele da se vrate. Bilježimo izjave nekih od njih:

''Zovem se Ilija Skarat iz Vrbanje, Banja Luka. Povratnik sam. Od 1993. do 2003. godine sam bio u Zenici. Krajem septembra 2003. godine sam se vratio u svoju kuću. Kuću sam morao srušiti do temelja, jer je bila tako oštećena. Iznova sam izlio temelje i ova pomoć će mi dobro doći. To je pomoć u građevinskom materijalu. Sam ću se morati pobrinuti oko finansiranja gradnje i plaćanja majstora. Nešto ću uraditi i sam. S obzirom kakva je situacija i kako mi je 45 godina života, nisam neki optimista. Znam dosta toga raditi. Radim elektro-instalacije po kućama. Tako se snalazim za egzistenciju. Imam dvoje djece i ženu. Osnovni je krov nad glavom. Sinu je 21. godina. Kada ja već ne mogu dobiti posao, trebalo bi pomoći mladima. On ponekada radi sa mnom. To je sve privremeno. Možda će još dvije-tri godine biti takvog posla, a poslije je pitanje. Nadati se da će krenuti, da će biti bolje stanje u državi i da ćemo se moći zapošljavati.''

''Zovem se Franjo Jakić. Skinuli su mi prozore, ulazna vrata i banju, pa ću s ovim sredstvima to popraviti. Biće mi valjda dovoljno. Otišao sam iz Banja Luke 1993. godine. Kada sam prvi put naišao kraj kuće, bila je zauzeta. Šta ću. Nemam nikakvih problema. Malo je zaraslo i treba okrečiti. Komšije su pretežno sve Srbi. Malo je naših.''

''U Vrbanji živim. Nemam nekih problema. Zaposlenja nema. Ali, dobro je. Najsretnija sam što sam kod svoje kuće. Muž i ja smo se vratili. Kćerka je ostala u Americi, ali će i ona ubrzo da se vrati.''

* * * * *

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Mirsad Kebo, boravio je u radnoj posjeti sarajevskom kantonu gdje je razgovarao o povratku izbjeglih i raseljenih, te o stvaranju što boljih uslova za njihov život. Tom prilikom ministar Kebo je istakao da sarajevski kanton ima najcjelovitiji program rješavanja problematike izbjeglih i raseljenih:

''Činjenica je da je sarajevski kanton od Dejtona do danas, prema statističkim podacima UNHCR-a, vratio 132 hiljade ljudi. Postoji razlika između statističkih podataka i stvarnog povratka, ali ove cifre govore o težini problema koje je imao sarajevski kanton. Još uvijek je prisutan problem 36 hiljada izbjeglica i raseljenih osoba koje treba da se vrate, prije svega, u područje istočne Bosne. Razgovarali smo o mogućnostima da sarajevski kanton kroz udruživanje sredstava na nivou entiteta Federacije i državnog nivoa podstiče povratak u ova područja koja su sigurno u Bosni i Hercegovini ona područja gdje se vratio najmanji broj izbjeglica. To su područja: Rogatice, Višegrada, Foče, Čajniča, Rudog i dijelovi istočne Hercegovine. Sarajevski kanton je uložio ove godine milion i 200 hiljada maraka kroz akciju Dnevnica za Srebrenicu pomoć tom području Bosne i Hercegovine koje sigurno ima još puno problema koje treba riješiti da bi se tamo vratio život u punom kapacitetu. Vrlo je važna stvar što sarajevski kanton pomaže Kanton Goražde. Mislim da je to u procesu povratka bitna odskočna daska za zaustavljanje procesa doseljavanja ljudi u Sarajevo. Nama je bitno da zadržimo ljude u njihovim gradovima, da se stvore uslovi za privredni, društveni i ekonomski razvoj i da sa tog područja pokušamo vratiti život u područja koja su sada prazna. Po našim procjenama u istočnu Bosnu se vratilo 18 posto prijeratnog stanovništva, a to je daleko ispod očekivanja. Postoje neki razlozi koji su to uvjetovali, jer se tek 2000. godine taj proces, u pravom smislu, počeo odvijati na tom području.''

Prema riječima ministra za ljudska prava i izbjeglice postoji saglasnost na svim nivoima da se u narednoj godini više pažnje posveti unapređivanju kvaliteta života u područjima povratka.

''U prošloj godini u Bosnu i Hercegovinu su i domaće institucije vlasti i međunarodna zajednica uložili 216,5 miliona maraka. Ta sredstva su uložena u saniranje stanja kod onih povratnika koji su se već vratili a žive u vrlo teškim uslovima života. To su spontani povratci i izgradnja njihovih kuća jeste pomoć tim ljudima. Mi hoćemo da sljedeća godina bude godina borbe za bolji kvalitet života ljudi koji se nalaze u izbjeglištvu. Mislim da je to ona kategorija ljudi koja sada u Bosni i Hercegovini predstavlja najugroženiju socijalnu kategoriju. Pitanje o održivosti povratka, pored rekonstrukcije koja je i dalje vrlo aktuelna, jeste pokretač naših aktivnosti koji trebaju da omoguće da razriješimo neka već odavno otvorena pitanja.''

Kebo je govorio i o mehanizmima koji obezbjeđuju pravedno i transparentno trošenje donatorskih i kreditnih sredstava za obnovu stambenog fonda:

''Formiran je fond koji je već sada u funkciji. Trebaće vremena da on razvije sve svoje aktivnosti u smislu da postane respektabilna finansijska organizacija preko koje će međunarodne institucije plasirati svoju pomoć. Stvorili smo zakonske pretpostavke, propisali procedure, metodologiju, izbacili politički faktor iz procjene kuda i kome davat tu pomoć. Na taj način želimo da afirmišemo pravilo da oni pojedinci koji zaista žele da se vrate mogu da apliciraju i da budu sigurni da je taj proces bio pravedan. Želim da vas obavijestim da će sarajevski kanton putem zajedničkih projekata u ovoj i u sljedećoj godini investirati od strane državnih institucija 588 hiljada maraka u opštinu Ilidža. Vidite da ova priča i ovaj razgovor o povratku jeste ponovno vraćanje u javnost pitanje povratka, jer neke međunarodne institucije misle da je taj povratak već završen. Godine 2006. treba okončati taj postupak. Na žalost, ovaj postupak nećemo moći okončati bez finansijske pomoći međunarodne zajednice kroz kredite i kroz donacije. Po našim procjenama još oko 250 hiljada ljudi želi da se vrati. Naša je obaveza da tim ljudima stvorimo uslove i kuće, od infrastrukture do kvaliteta života, koji će obezbijediti multietnički sastav Bosne i Hercegovine i sigurnost razvoja Bosne i Hercegovine kao jedne složene, ali demokratske zajednice i članice Evropske unije. Sarajevski kanton može da služi za primjer. Mislim da su ove ideje i inicijative koje se javljaju i metodi rada koji su vrlo interesantni, jer više resora učestvuje u svemu tome, bitni za transparentan proces, suptilan odabir područja u kojima će se vršiti povratak i bitni za bolje planiranje. Već 15. decembra u Federaciji Bosne i Hercegovine će započeti proces reregistracije izbjeglica kako bi smo dobili stvarnu sliku izbjegličke populacije. U sarajevskom kantonu planiraju da obiđu svaku izbjegličku familiju, da utvrde činjenično stanje, i tek na osnovu takvih planova možemo reći šta nam je još sve neophodno da završimo ovaj bitni proces u Bosni i Hercegovini.''

* * * * *

Ranije smo objavili informaciju da građani koji žele svoje certifikate po osnovu stare devizne štednje utrošiti u proces privatizacije, što uključuje kupovinu preduzeća i stanova, trebaju potpisati izjavu u Ministarstvu za finansije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i to do 22. novembra u toku radnog vremena. Kako je ova informacija izazvala mnogo dodatnih pitanja za razgovor smo zamolili pomoćnika ministra finansija Vlade Federacije, Envera Trepića.

Šta je najbitnije što u ovom momentu građani trebaju znati o certifikatima u procesu privatizacije?

''Ja bih specijalno htio da podcrtam ono što je aktuelno i što je samo jedan mali segment čitavog problema stare devizne štednje. To su izmjene i dopune Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije. Radi se o mogućnosti da građani koji imaju staru deviznu štednju, certifikate, iste mogu i na dalje upotrijebiti u privatizaciji za kupovinu dionica preduzeća, imovine preduzeća i druge imovine koja se bude prodavala u procesu privatizacije sa rokom do 30. juna 2006. godine pod uslovom da učešće pojedinačne ponude ne prelazi deset posto ukupne kupovne cijene. Za kupovinu stanova na kojima postoji stanarsko pravo rok je do 30. juna 2007. godine u visini od 100 posto od ukupne cijene stana na kojem postoji stanarsko pravo. Do sada je vidljivo da mali procent građana u tome želi učestvovati. Imamo precizne podatke. U ova zadnja tri mjeseca, koliko je i trajao rok koji ističe 22. novembra, imamo devet takvih izjava. To je važno i za implementaciju ove odredbe. U međuvremenu smo kreirali jednu izjavu kao obrazac koji su građani uputili. Građanin koji želi, a koji razumije o čemu se ovdje radi, može i poštom poslati izjavu sa osnovnim podacima (matični broj, iznos, potpis, datum). Takve prijave će se uzeti u razmatranje kao kvalificirane. Mi ćemo u daljem postupku nastojati da se građaninu obratimo i da mu uputimo formular koji će potpisati i nama vratiti, ukoliko je podnio zahtjev u roku. Ovdje se radi samo o certifikatima iz stare devizne štednje. Postoje i opća potraživanja, ratne štete, ali njih se to ne tiče.''

RSE: Pomenuli ste rok, jun 2007. godine, za otkup stanova. Ukoliko to budu tražili neki drugi procesi kao što je restitucija, da li je moguće da se rokovi mijenjaju?

''Prema zakonskim odredbama biće kasnije doneseni propisi o restituciji i građanin će moći učestvovati sa certifikatima iz osnova stare devizne štednje i u oblasti restitucije. Nije preciziran rok kada je u pitanju restitucija, kao što je preciziran rok za kupovinu dionica 30. jun 2006. godine. To uvijek moramo imati na umu.''

RSE: A ostali građani, naročito oni koji žele da se iznosi stare devizne štednje sa njihovih računa, certifikata, vrate na devizne knjižice, ne trebaju pisati nikakve izjave.

''Nikakve izjave i nikakvo pisanje. To je riješeno automatizmom U međuvremenu su oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojila Zakon o utvrđivanju obaveza i izmirenju unutarnjih dugova Federacije Bosne i Hercegovine u kojem je stara devizna štednja najveća komponenta. Građani u tom smislu ništa ne treba da čine jer je to riješeno zakonom i automatizmom, s tim da ćemo u roku od narednih devet mjeseci o tome morati mi kao ministarstvo izdati precizne informacije, ali i verifikovati svako pojedinačno i sveukupno potraživanje.''

RSE: S obzirom da su neki građani već napisali izjave kako žele da im se njihova devizna sredstva sa certifikata vrate na knjižice, oni sada pitaju da li je neophodno da dostavljaju kopije knjižica, neku drugu dokumentaciju ili neke druge podatke?

''Građani ne trebaju ništa da šalju. Jednim propisom iz novembra 2003. godine bilo je riješeno da će se stara devizna štednja prebacivati na račune imaoca stare devizne štednje. To nije urađeno i zbog toga je uslijedio konačni zakon koji je to zaista uspješno riješio. Oni građani koji su poslali te izjave ne moraju dalje ništa slati jer je to već riješeno.''

* * * * *

RSE: Još jednu godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a danas je punih devet godina, vjerovatno i novogodišnje praznike, Saima Lagumdžija sa svojom porodicom dočekaće u kolektivnom izbjegličkom centru Klokotnica Duje.

''Još uvijek smo u kolektivnom smještaju. Slabo se ko vraća, slabo ima donacija i još uvijek smo ovdje. Nikada se od 1992. godine nisam vratila kući, ni da vidim kako to izgleda. Čujem od drugih da je sve srušeno i da nema ništa. Odavde je to i daleko. Ne mislim se ni vraćati. U januaru će biti pet godina kako smo ovdje. Kolektivni smještaj je takav kakav je, ali kada nemaš bolje, dobro ti je i ovo. Ovdje je sa mnom svekrva, dvoje djece i muž. Svekrva ima penziju, muž ponekada zaradi nešto privatno. Hljeb dobivamo u kuhinji, a ja kuham, jer su isključili hranu. Grijanje imamo. Ovdje se otvorio neki starački dom pa su radi njih nabavili drva i ugalj. Uz njih je bolje i nama. Dosadilo mi je. Dvanaest godina smo u kolektivnom smještaju. Voljela bih da mi muž dobije posao za stalno. Onda bi smo tražili smještaj kao podstanari. Ovako, nema ni posla, ni krova nad glavom i ono što ti nude moraš da prihvatiš. Ko ne bi volio raditi. Godine prolaze, radni staž ne ide, dvoje djece školujem. Svakog mjeseca plaćam im karte 40 maraka. Plaćamo i struju. Ne možeš se predati radi djece. Moje je prošlo, ali mislim na djecu. Jednom djetetu je dvanaest, a drugom devet godina. Da mi je neko pričao da ću ovo da doživim, ne bih mu vjerovala. Takva je valjda sudbina. Rat je učinio svoje. Šta je tu je.''

* * * * *

RSE: U organizaciji Kantonalnog ministarstva za izbjegla i raseljena lica u Goraždu je održan sastanak povratničkih udruženja jugo-istočne Bosne. Resorni ministar Nazif Oruči je istakao značaj formiranja Komisije za provedbu Aneksa 7, te Fonda za povratak na državnom nivou čiji je ovogodišnji budžet 32 miliona konvertibilnih maraka. Kako bi povratnici u jugo-istočnu Bosni imali koristi od pomenutih sredstava, prije svega je potrebno da popune aplikacije, upitnike i zahtjeve koji su jedan od glavnih preduslova za dodjelu sredstava. On je naglasio na sastanku na kojem je bilo riječi i o registraciji izbjeglih i raseljenih osoba koja je u toku u Republici Srpskoj da postoji veći broj aplikacija iz Goražda, Foče, Ustiprače i donekle Rogatice, dok je broj prijava za pomoć iz Višegrada, Rudog i Čajniča mali.

* * * * *

Regionalno udruženje izbjeglih i raseljenih lica Bijeljine, Ugljevika, Lopara i Janje pozvalo je resorno ministarstvo da produži rok za registraciju izbjeglih i raseljenih. Nekoliko opština u Federaciji Bosne i Hercegovine više ne izdaje potvrde o porušenoj imovini koje su neophodne za registraciju. ''S toga pozivamo ministarstvo da produži rok'', rekao je predsjednik udruženja Veljko Stevanović na konferenciji za novinare u Bijeljini. Kao drugi razlog za veoma slab odziv za registraciju Stevanović je naveo činjenicu da većina stanovništva iz ove kategorije nema novca za odlazak u Federaciju i prikupljanje potrebne dokumentacije. Udruženje apeluje na Vladu Republike Srpske da najugroženijim pojedincima iz izbjegličke kategorije stanovništva otpiše dugovanja za struju. Stevanović je pozvao oko 170 građana, od ukupno 455, koji su podnijeli tužbu 2001. godine Kantonalnom sudu u Sarajevu za naknadu uništene imovine nakon Dejtonskog sporazuma, a koja još nisu potpisala punomoć, da dođu u prostorije ovog udruženja kako bi pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strazburu pokušali da ostvare svoja prava.

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG