Dostupni linkovi

logo-print

Rusija ima pragmatičan odnos prema državnoj zajednici


Od septembra prošle godine, savjetnik predsjednika Crne Gore za spoljnju politiku, g. Milan Roćen, je ambasador Srbije i Crne Gore u Rusiji.

RSE: Kako funkcioniše diplomatsko predstavništvo Srbije i Crne Gore u trenutku kada su odnosi članica zajednice na razini pitanja vremena raspisivanja referenduma o konačnom statusu Crne Gore?

ROĆEN: Što se tiče ambasade u Moskvi, kao diplomatskog predstavništva državne zajednice Srbije i Crne Gore, da budem malo neskroman, funkcioniše bolje od državne zajednice.

RSE: Kako se inače u ruskim zvaničnim krugovima, prilikom vaših kontakata, komentariše budućnost zajednice Srbije i Crne Gore?

ROĆEN: Mislim da svi ljudi koji rade u ambasadi u Moskvi razumiju da od njih neće zavisiti konačni status Srbije i Crne Gore i sudbina državne zajednice. Sve diplomate su profesionalci. Nisam birao tim, već sam ga zatekao ovdje. Svi ti ljudi dobro govore ruski, dobro poznaju ovu zemlju. Trudimo se da zastupamo i interese Srbije i interese Crne Gore. Mislim da smo svi shvatili da državna zajednica Srbije i Crne Gore nije nešto mimo konkretnih interesa koje ima Srbija i koje ima Crna Gora. Kao primjer dobrih odnosa u ambasadi, mi smo početkom februara ove godine priredili prijem povodom dvjesta godina Prvog Srpskog ustanka. Svi zaposleni u ambasadi dali su tome veliki doprinos. Odazvao se veliki broj visokih gostiju, čak i mnogi koje ne viđamo na prijemima u drugim ambasadama. Tu je bio i veliki broj uglednih Srba, ljudi koji su u Moskvi uspješni biznismeni, veliki broj mladih ljudi koji studiraju na visokim školama u Moskvi. Govorio sam na početku tog prigodnog prijema o nekim istorijskim činjenicama, o tome šta je Srbija i srpski narod, kakav je njihov doprinos evropskoj kulturi, posebno o vezama Srbije, Crne Gore i Rusije. Na kraju sam rekao da kao domaćin tog prijema mogu da govorim o Srbima i Srbiji jer pripadam jednom drugom, crnogorskom, Srbima i Srbiji najbližem narodu. Moram da kažem da su svi ljudi to veoma dobro primili i rekao bih da su na tom mjestu aplauzi bili najglasniji.

RSE: Šta se kaže u ruskim zvaničnim krugovima kada komentarišete budućnost zajednice Srbije i Crne Gore? Šta kažu vaši sagovornici, a šta kažete vi kada vas upitaju o budućnosti zajednice?

ROĆEN: Mislim da bi bilo bolje kada bi ključni svjetski faktori imali tako pragmatičan odnos prema državnoj zajednici kao što ga ima Rusija. Zvaničan stav Rusije jeste da bi više voljeli ako bi ostao neki oblik državnog zajedništva između Srbije i Crne Gore, ali isto tako oni će poštovati svaku odluku Srbije i Crne Gore i dogovor Podgorice i Beograda.

RSE: Šta bi ste vi više voljeli?

ROĆEN: Što se tiče moga odnosa prema budućnosti srpsko-crnogorskih odnosa, mislim da je poznat u Crnoj Gori kao i u Beogradu. Mislim da je nezavisna Crna Gora i nezavisna Srbija u najboljem interesu i srpskog i crnogorskog naroda i svih građana koji žive u Srbiji i Crnoj Gori.

RSE: Vjerujete li vi u dijalog Beograda i Podgorice u ovoj konstalaciji snaga vlasti u Beogradu i vlasti u Podgorici oko bilo kakvoga dogovora o eventualnom zajedničkom životu? Mislite li da može doći do dogovora?

ROĆEN: U dijalog vjerujem apsolutno. Čak i oni koji ne računaju na dijalog moraju se pomiriti sa tim da se samo kroz dijalog može doći do konačnog rješenja. Mislim da je to pitanje oko dijaloga između Podgorice i Beograda sada malo zloupotrebljeno u dnevno-političke svrhe. Dijalog stalno postoji. Rekao bih da postoje veoma korektni odnosi između rukovodstava Srbije i Crne Gore, da postoje veoma dobri kontakti između rukovodstava država članica sa rukovodstvom na nivou državne zajednice. Druga je stvar što se pod dijalogom sada kod nas iz dnevno-političkih razloga misli samo na dogovor o konačnom statusu. Bez obzira kakav će završetak biti, siguran sam da se do rješenja može doći samo kroz dijalog. Upravo kroz dijalog se moraju stvoriti uslovi da se tako važne sudbinske i strateške odluke donose u normalnim uslovima, a ne u uslovima napetosti i povišenih tenzija. Što se tiče pozicije koju ja saopštavam ruskoj strani, visokim sagovornicima u svim strukturama, držim se onoga što je suština Beogradskog sporazuma, što je dogovor između Srbije i Crne Gore u tom dokumentu koji je usvojen pod pokroviteljstvom Evropske unije i onoga što je sadržano u Ustavnoj povelji. Kada god mi se ukaže prilika ne propustim i kažem svoje mišljenje krajnje otvoreno. Što se tiče moje pozicije ona je čista i u odnosu na Beograd i u odnosu na Moskvu. Svi znaju kakva je moja pozicija i znaju na šta sa mnom mogu da računaju. Dokle god državna zajednica postoji, radiću svoj posao krajnje profesionalno i jednako ću zastupati interese i Srbije i Crne Gore.

RSE: Imate li vi kontakte sa kolegama iz bivših jugoslovenskih republika i kakva je njihova, a kakva je vaša pozicija u Moskvi?

ROĆEN: Imam veoma dobre kontakte. Ovdje sve države nastale na prostoru bivše Jugoslavije imaju ambasadora. Trenutno jedino Slovenija ima predstavnika inostranih poslova, pošto je dosadašnji ambasador raspoređen na novu dužnost u Ljubljani. U najskorije vrijeme, kada se formira slovenačka vlada, i Slovenija će imati ovdje svoga ambasadora. Slovenija je jedina zemlja, ne samo od bivših jugoslovenskih republika, nego i iz regiona, koja ima pozitivan trgovinski saldo u razmjeni sa Rusijom. Bio sam inicijator prvog neformalnog susreta ambasadora bivših jugoslovenskih republika u Moskvi. Proveli smo nekoliko sati kod mene u rezidenciji, zajedno sa suprugama, i svi smo se složili da je to bio pravi potez i da nam fali takvih susreta i kontakata. Često se srećemo na prijemima u raznim ambasadama ili na nekim drugim događanjima. Odnosi su korektni i profesionalni. Trudimo se da razmjenjujemo informacije, da vidimo šta to oni rade u odnosima sa Rusijom, a šta radimo mi. Mislim da doprinosimo i povezivanju rukovodstava u državama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije. Pomažemo svojim sugestijama kako bi trebalo razmotriti mogućnost u pronalaženju nekih zajedničkih interesa i kako zajednički nastupati sa određenim projektima na velikom ruskom tržištu. Ovdje uglavnom svi znaju za Jugoslaviju. Jugoslavija je bila prisutna u SSSR-a, poznata je jugoslovenska roba, poznati su jugoslovenski građevinari. Svi zajedno možemo uraditi mnogo više u svoju korist.

RSE: Na mjesto ambasadora Srbije i Crne Gore došli ste nakon što ste bili savjetnik predsjednika Crne Gore za spoljnju politiku. Mediji u Crnoj Gori su to vrlo interesantno propratili. Prvo se špekulisalo da nećete dobiti agreman jer ste pro-američki orjentisani, a potom ste bili kobni čovjek iz Moskve. Da li ste nešto od to dvoje?

ROĆEN: To prvo ne zaslužuje komentar, a to drugo je tačno koliko i ovo prvo. Agreman sam dobio gotovo odmah. Imao sam tu čast da deseti radni dan uručim akreditive predsjedniku Putinu, a na to se obično u Moskvi čeka i po nekoliko mjeseci. Mogu da kažem da mi oni koji mi upućuju takve opaske čine jedan kompliment. To znači da dobro radim svoj posao i da sam profesionalac. Radujem se zbog toga što sam imao, i imam, odlične odnose i sa predstavnicima Amerike, kao što imam i odlične kontakte na svim nivoima i u svim strukturama u Rusiji. Uvijek sam se trudio da te odnose njegujem, da održavam kontakte. I sada imam odlične kontakte.

RSE: U Crnoj Gori je aktualna priča o ulaganju ruskog kapitala. Da li mislite da je tačno ono što neki mediji pišu, mafija, ili je po vama čisti novac u pitanju?

ROĆEN: Danas je ruski kapital prisutan svuda u svijetu. Danas su Rusi prisutni i u Evropi i u Americi i na Balkanu. Prisutni su i u Crnoj Gori. Ako negdje danas ima slobodnog kapitala na tržištu kapitala, ima ga u Rusiji. Kod nas kažu da kupuju bogati Rusi. Svuda u svijetu kupuju samo bogati. Siromašni ne kupuju nigdje. Ta naša pravovjernost o čistoti kapitala je samo dio našeg opšteg miljea začinjen dnevnom politikom. Rusi kažu da novac nema mirisa. Taj ruski kapital ne smeta Britancima. Njima ne smeta što je Roman Abramovič kupio Čelzi. Ljetos je prošao kroz Crnogorsko primorje sa svojom jahtom. Bio sam iznenađen kada su naši mediji pisali da je to bila jahta kontraverznog ruskog biznismena. Umjesto da okrenemo priču u drugom smjeru pa da kažemo – Crna Gora je došla dotle da su kod nas počela da dolaze najpoznatija imena svjetskog biznisa i ljudi najpoznatiji u svjetskoj javnosti. To smo mi. Sjećam se kao gimnazijalac jednog svog pametnog rođaka, filozofa, ljekara. Bilo je to vrijeme onih reformi šezdesetih godina. Živilo se teško. Govorio je u mome selu, mom ocu i našim komšijama: ''Velike pare se ne zarađuju radom. Da se zarađuju radom imao bi ih seljak koji radi od jutra do sutra''. To je fakt. Zarađuju se na neki drugi način, finansijskim transakcijama. Rusija je beskrajno bogata zemlja. Ona ima registrovana oko dva miliona dolarskih milionera. Prije dvije godine u Moskvi je bilo registrovanih 150 hiljada dolarskih milionera. Registrovano je u Rusiji 35 dolarskih milijardera, od toga 33 žive u Moskvi. To su ljudi koji imaju novac. Oni žele da ulažu u taj novac, a ulažu ga tamo gdje misle da je najbolje. Ne treba se iznenaditi što su izabrali Crnu Goru. Ima dosta sličnosti u kulturi i jeziku, postoji istorijska povezanost. Ljetos sam putovao sa suprugom jednog bogatog Rusa koja je provela petnaest dana na Crnogorskom primorju. Ispričala mi je priču kako jednom na plaži nije imala kod sebe novca. Starica koja je prodavala kuvani kukuruz kada je čula da je ona Ruskinja rekla joj je da novac za nju nije potreban. Više je ta starica učinila za promociju crnogorskog turizma i Crne Gore sa jednim takvim gestom, nego mnogi od onih koji su za to plaćeni i koji bi trebali da ozbiljnije razmišljaju o promociji Crne Gore.

RSE: Vi ste odgojeni na ruskoj literaturi, a dovoljno ste u Moskvi da možete da mi kažete postoji li sličnost u mentalitetu Rusa i Crnogoraca?

ROĆEN: Moj je san da živim u Crnoj Gori i da budem u Crnoj Gori, ali da budem iskren, lijepo mi je u Moskvi, lijepo mi je u Rusiji. Ovdje dolazim još od vremena SSSR-a, ovdje sam dugo radio, moj sin ovdje studira na Državnom univerzitetu za naftu i gas. Mnogo toga me vezuje za ovu zemlju. Pripadam onoj generaciji koja je vaspitavana na ruskoj kulturi i literaturi. Moskva je veliki svjetski centar i sve što ima u svijetu možete naći u Moskvi, ali to što ima u Moskvi, nema u svijetu. Mnogi ljudi iz cijelog svijeta danas rado dolaze u Moskvu. Prema zvaničnim statističkim podacima Moskva ima 10,5 miliona stanovnika, ali svaki dan u Moskvu dolazi 3,5 miliona ljudi, što iz unutrašnjosti, što iz svijeta.

Što se mentaliteta tiče, postoje isti slovenski korijeni, otvorenost, dobrodušnost, gostoprimstvo i odnos prema ljudima. To je nešto što je zajedničko. Mnogo toga dugujemo i zajedničkoj istoriji i tradiciji. Postoje i razlike u mentalitetu. Koliko sam živio u Rusiji, upoznao i sreo Rusa, nikada ni jednog Rusa nisam čuo da kaže nešto loše o drugom čovjeku. Volio bih kada bi smo po tome bili slični.

RSE: Vi ste Crnogorac, tako se izjašnjavate, tako govorite. Stara šala kaže: Nas i Rusa 200 miliona.
XS
SM
MD
LG