Dostupni linkovi

logo-print

Spajanje nespojivog


„U mojim rukama ta diploma kao takva uopće ne vrijedi. Ona ima nekakvu recimo polovičnu vrijednost, jer na njoj piše srpsko ime i prezime, iako nigdje na diplomi, nigdje na fakultetu, niti u školama zvanično niko ne traži nacionalnu pripadnost. Ali to je nešto što je ovdje jednostavno osnovni opis, pa čak vam to zapravo predstavlja i stručnu spremu. Dakle, čim pročitaju na mojoj diplomi ime i prezime, samim tim ta diploma više zapravo nema vrijednost.“

Kada molbu pošalje u neku od škola u Podunavlju, gdje se nastava odvija na hrvatskom jeziku, prepreka će biti njezino srpsko prezime. Na mnogim natječajima na koje se javila, posao su dobili apsolventi, a njena diploma Zagrebačkog sveučilišta joj nije davala nikakvu prednost:

„Kad ja zapravo uputim zamolbu sa svojom diplomom, ime i prezime je dovoljno i samim tim ste zapravo obilježeni i već u startu ste manje vrijedni. Objašnjenje je – hrvatski jezik. Onda moje pitanje glasi – a na kojem sam ja to jeziku studirala i diplomirala, dakle završila školovanje? Reakcija je spuštanje slušalice, ako je razgovor telefonski. Ako je razgovor direktan, neki su ravnatelji išli dotle da me istjeraju van. A neki od njih su bili relativno kulturni, pa su mi rekli – bacit će mi bombu ako vas primim ili selo je većinski hrvatsko. Uglavnom, sve se zapravo svodi na to što ja nisam Hrvatica.“

No kada bi se Vukosava Suvić javila na natječaj koje raspisuju škole s razredima gdje se nastava uči na srpskom jeziku i ćirilici, prepreka bi postala njena zagrebačka diploma. Ovdje naime traže da profesori govore srpskim jezikom i upotrebljavaju ćirilično pismo:

„Kod Hrvata je prepreka nacija, a kod takozvanih ,mojih‘ Srba, nemam adekvatnu diplomu. S druge strane sam na neki način proglašena persona non grata kod Srba, jer im razbijam politiku. Kao prvo, otišla sam da studiram u Zagreb kada to nitko nije, donijela sam diplomu iz Zagreba kada to još nitko nije. Drugo, borbom za svoje mjesto pod suncem u takozvanim ,normalnim‘ školama, pod tim podrazumijevam dakle i jedne i druge i treće učenike, uistinu razbijam njihovu politiku razjedinjena, odvajanja, getoizacije, dakle razmišljanja u okvirima jednog sela ili jedne srpske ulice.“

Nakon što su jučer u Beogradu hrvatski i srpski dužnosnici potpisali Sporazum o zaštiti nacionalnih manjina, sudbina Vukosave Suvić, profesorice geografije iz Vukovara, teško da će se bitno promijeniti, jer osim što joj je potrebna zaštita kao pripadnici nacionalne manjine, u njenom slučaju bi dobro došla još jedna – zaštita od nacionalne manjine.
XS
SM
MD
LG