Dostupni linkovi

logo-print

Sporazum o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina – put ka pomirenju


Iako, čini se, ne znaju previše o njegovom sadržaju, predstavnici srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj pozdravljanju sklapanje Sporazuma o zaštiti manjina, što su ga u Beogradu danas potpisali ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt i ministar za ljudska prava Rasim Ljajić. Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj Radomir Pavićević:

„Potpisivanje sporazuma pozdravlja svaki normalan čovjek, pa tako ga pozdravljamo i mi. Želimo da i hrvatska manjina u Boki odnosno Crnoj Gori ima ista prava kao i drugi građani Crne Gore, a manjine koje žive u Hrvatskoj da imaju ista prava kao i matični narod.“

Što znamo o sadržaju Sporazuma? Gospodin Pavićević ne zna previše:

„Ja o tome mnogo ne znam. Mislim da su to radili ljudi iz Savjeta i znanstvenici. Jedino smo dobili informaciju da se taj sporazum radi i da će se time riješiti međusobni odnosi između država.“

Profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Siniša Tatalović, potpredsjednik je Savjeta za nacionalne manjine, a u Savjetu je kao ugledni predstavnik srpske zajednice u Hrvatskoj. On je Nacrt Sporazuma vidio kao privatna osoba, ali ga ne može komentirati:

„Mi kao Savjet, dakle kao krovno tijelo nacionalnih manjina, smo bili uključeni u proces pregovaranja. Savjet još nije upoznat sa sadržajem Sporazuma. Vjerojatno ćemo ga dobiti na sjednici Savjeta u formi u kojoj je on potpisan.“

Najsnažnija potpora danas potpisanom Sporazumu dolazi od Zajedničkog vijeća općina, nevladine organizacije koja okuplja predstavnike srpske zajednice u hrvatskom Podunavlju. Predsjednik Vijeća Jovan Ajduković ocijenio je da je ovim Sporazumom načinjen snažan iskorak u daljnjoj normalizaciji odnosa između dviju zemalja, koje su zbog krive politike imale sukob. Potpisivanje Sporazuma o međusobnoj zaštiti nacionalnih manjina najbolji je put zacjeljenju ratnih rana i zatvaranju otvorenih pitanja, kaže Ajduković. On zaključuje kako će Sporazum pridonijeti procesima koji vode ka definitivnom pomirenju, te ubrzati odgovore na neka pitanja, poput pitanja nestalih osoba ili razmjene podataka o miniranim područjima.

* * * * *

Tokom posete premijera Hrvatske Ive Sanadera Beogradu potpisan je Međudržavni sporazum kojim se preciziraju obaveze dve države u zaštiti prava hrvatske manjine u SCG i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj.
Koje oblike zaštite sadrži ovaj sporazum i koliko će uticati na bolji položaj manjina?



Hrvatska zajednica u Srbiji i Crnoj Gori od premijera Sanadera očekuje da će biti prvi Hrvatski premijer koji će odrediti jasniju platformu u odnosu na Hrvate u zemljama u okruženju, kaže predsednik Hrvatskog nacionalnog veća Josip Ivanović.

"Pošto do sada nismo videli neku profiliraniju političku plaftormu i odnos mi smo dali jednu promemoriju za susret sa premijerom. U toj promemoriji, između ostalog, tražimo jasnije i definiranije određenje hrvatske politike spram hrvatskim manjinama, naročito prema manjini u Srbiji i Crnoj Gori, zbog toga što je ta manjina dosta propratila zbog svih događanja na ovim prostorima u prošlosti."

Hrvatska manjina u Srbiji i srpska manjina u Hrvatskoj treba da budu spojnice koje će bolje povezati dve zemlje, dodaje Ivanović, navodeći otuda da je potpisivanje međudržavnog Sporazuma o zaštiti manjina od izuzetnog značaja. Da on treba u mnogome da ojača položaj manjina u dvema zemljama smatra i Ratko Bubalo, predsednik novosadskog Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju koji se upravo svakodnevno bavi pitanjima izbeglih Srba iz Hrvatske i njihovim povratkom. On međutim, ipak, kaže:

"Potpisivanje sporazuma ne dočekujem baš u nekom posebno euforičnom raspoloženju zbog toga što do sada nije baš da je nedostajalo pravih dokumenata veoma značajnih koji da su se u cjelosti i svestrano primjenjivali sigurno da bi već danas problema bilo mnogo manje. Govorim o tome da postoji, nažalost, još uvek izuzetno veliki raskorak između onoga što piše, što je usvojeno, što je neka pozitivna pravna norma, i realnosti. I ja to govorim posebno iz ugla Srba koji su u statusu izbeglica ili prognanika i koji imaju još uvjek more problema da ostvare i zaštite svoja ljudska prava."

Kao ilustraciju ove tvrdnje Bubalo navodi sledeći konkretan primer:

"Ako se poništi natječaj samo zbog toga što je jedina osoba koja ispunjava uvjete toga natječaja osoba srpske nacionalnosti i to još povratnik onda je ta surova realnost koja je veoma daleko od pozitivnih normi koje govore i o odgovarajućujoj, odnosu proporcionalnoj zastupljenosti, posebno kad je rječ o lokalnim organima vlasti ili u javnim službama na lokalnom nivou. I tu upravo ide najteže."

Sa druge strane Josip Ivanović navodi da se suštinski problemi hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori mogu vezati za činjenicu da je reč o takozvanoj novoj manjini koja nema izgrađen sistem svojih institucija, a u čemu je nužan partnerski odnos matične i domicilne države.

"Ako monogo manje brojne zajednice imaju već ustaljeno svoje redakcije, svoja uredništva u državnoj televiziji kao servisu svih građana, onda to minimalno pripada i hrvatskoj zajednici jedna stalna redovna produkcija o trošku državne televizije, ne o trošku našem privatnom. Jednako tako i neke druge ustanove još u sferi kulture, kao što je recimo drama na hrvatskom jeziku da se to institucionalizira, ne govoreći već možda i o potrebi stvaranja jedne hrvatske gimnazije sa internatom."

Upravo potpisani sporazum predviđa inače i formiranje međudržavne mešovite komisije koja bi se bavila svim spornim pitanjima iz njegove primene.

"Sve je regulirano veoma detaljno kad se radi o mogućnosti saradnje između manjina i matične države, dakle transfer medija svih vrsta, transfer kadrova, stručno usavršavanje kadrova u oblasti informiranja, zatim transfer kadrova u oblasti obrazovanja, suradnja, stručno usavršavanje, stručne ekskurzije, korišćenje udžbenika, i mnoge stvari su veoma detaljno i iscrpno regulirane o ovim sporazumom."

Ipak primena ovih sporazuma zavisiće od opštih prilika u ovim državama, smatra Ratko Bubalo:

"Naime, konkretno da kažem, manjinske kulture ne mogu biti sfera privatnosti, one moraju biti sastavni dio javnoga prostora".
XS
SM
MD
LG