Dostupni linkovi

logo-print

Uzimanjem drugog državljanstva građani BiH ne gube pravo na imovinu


Važno obavještenje za građane koji još nisu “potrošili” svoje certifikate po osnovu stare devizne štednje, a žele ih iskoristiti u procesu privatizacije, između ostalog za kupovinu stana. Rok u kojem trebaju izraziti tu volju ističe veoma brzo – 22. novembra. Evo detaljnije informacije:

Građani koji žele učestvovati u procesu privatizacije u Federaciji BiH, odnosno kupovati stanove na kojima postoji stanarsko pravo ili dionice ili imovinu preduzeća potraživanjima ili popularno certifikatima, po osnovu stare devizne štednje, trebaju potpisati neopozivu izjavu da u te svrhe žele koristiti ovo potraživanje.

Izjava se na posebnom obrascu potpisuje u Federalnom ministarstvu finansija, svakim radnim danom od 8 do 16 sati, ulica Mehmeda Spahe broj 5, i to do 22. novembra ove godine. U suprotnom, ukoliko izjave ne budu dostavljene do ovog roka, potraživanja po osnovu stare devizne štednje će postati unutrašnji dug Federacije, koji će biti izmiren na jedan od načina koji se predlaže posebnim propisom, odnosno Zakonom o načinu izmirivanja unutarnjih obaveza Federacije BiH.

Rok za dostavljanje pismenih izjava sadržan je u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja građana u postupku privatizacije, koji je stupio na snagu 22. avgusta ove godine. Njime je građanima dat rok od tri mjeseca da se izjasne hoće li potraživanja po osnovu stare devizne štednje koristiti za kupovinu stanova na kojima postoji stanarsko pravo ili kupovinu dionica preduzeća, imovine preduzeća i druge imovine koja se bude prodavala u procesu privatizacije.

Inače, Zakonom je predviđeno da se potraživanja, to jest certifikati, mogu koristiti za kupovinu stanova na kojim postoji stanarsko pravo do 30. juna 2007. godine, nakon čega će biti ugašeni. Međutim, koristiće se i za kupovinu stanova na kojima postoji stanarsko pravo, ali u ovisnosti od donošenja i promjene propisa o restituciji.

* * * * *

Vijeće ministara je uputilo Predsjedništvu BiH Prijedlog Sporazuma o dvojnom državljanstvu između Kraljevine Švedske i Bosne i Hercegovine. Prijedlogom Sporazuma je utvrđeno da je moguće imati državljanstvo i Bosne i Hercegovine i Švedske, te da se dvojno državljanstvo stiče u skladu sa zakonima svake od država potpisnica. Vijeće je takođe Predsjedništvu uputilo Prijedlog Ugovora o socijalnom osiguranja između Bosne i Hercegovine i Makedonije. Zaključivanjem ovog ugovora regulisaće se odnosi između dvije zemlje u oblastima zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja kao i osiguranja za slučaj povreda na radu, profesionalne bolesti, nezaposlenosti, dodatka za djecu i novčanih naknada u vezi sa materinstvom.

* * * * *

Kancelarija UNHCR-a u Banjaluci podsjeća raseljena i izbjegla lica u Republici Srpskoj da se odazovu na registraciju, koju provodi Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica, i to do 1. decembra ove godine.

Takođe, raseljena i izbjegla lica su upozorena da neodazivanjem na ovaj poziv u predviđenom roku, rizikuju da izgube svoj status. Istom prilikom, službenici Kancelarije podsjećaju i na rokove za povratnike u Republiku Hrvatsku i rokove za izbjeglice u Bosni i Hercegovini koje žele da se vrate u Hrvatsku.

Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje u ovoj zemlji, za bivše nosioce stanarskog prava, trebaju biti podneseni do 31. decembra ove godine, a izbjeglice koje su 8. oktobra 1991. godine imale stalni boravak u Hrvatskoj, mogu taj status ponovo dobiti pod povoljnim uslovima do 31. decembra 2004. godine.

* * * * *

Našeg slušaoca Idriza Hodžića, koji ovu emisiju prati u Švedskoj, posredstvom satelitskog programa Radija Stari Grad, interesuje da li građani Bosne i Hercegovine mogu izgubiti nepokretnu imovinu, koju imaju u domovini, ukoliko uzmu državljanstvo neke druge zemlje, odnosno zemlje u kojoj su dobili izbjeglički status. Uz pozdrav našem slušaocu, emitujemo odgovor koji je pripremljen u Ministarstvu pravde Vijeća ministara BiH, a govori šef jednog od odjeljenja ovog Ministarstva Amir Pilav:

RSE: Gospodine Pilav, naš slušalac se između ostalog poziva na to kako kruže glasine da bi imovina mogla biti oduzeta ako Bosanci i Hercegovci uzmu državljanstvo neke druge zemlje. Ima li bilo kakvog razloga za zabrinutost?

PILAV: Naši građani u Švedskoj i u drugim zemljama, što se tiče toga, ne treba da imaju nikakvih razloga za zabrinutost, jer prema odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, konkretno u Članu II, točka 3 Ustava BiH, u katalogu ljudskih prava koje Bosna i Hercegovina garantuje, predviđeno je pravo na imovinu. Tako da sva stečena imovina, prvenstveno tu ljudi misle na nepokretnu imovinu, ne može biti ni na koji način oduzeta, bez obzira da li su naši građani izgubili državljanstvo ili im je ostalo. Što se tiče Švedske, može se reći da je tu situacija još dodatno povoljna, jer nakon što je Bosna i Hercegovina zaključila prvi Ugovor o dvojnom državljanstvu sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, odnosno sada Srbijom i Crnom Gorom, nedavno je ekspertni tim Bosne i Hercegovine zaključio takav Ugovor i sa Kraljevinom Švedskom. U toku je postupak ratifikacije tog Ugovora, što znači da će biti moguće dvojno državljanstvo kada je u pitanju Švedska. Međutim, rekao sam na početku, bez obzira na državljanstvo, sva stečena prava ne mogu biti izgubljena, bez obzira da li su u međuvremenu naši državljani izgubili državljanstvo Bosne i Hercegovine.

Međutim, tu može biti zanimljiv ovaj problem. Kada se radi o državama s kojima BiH nema zaključen ugovor o dvojnom državljanstvu, gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine naši državljani bi došli u situaciju da ne mogu sticati nekretnine na području Bosne i Hercegovine. Ta su pravila trenutno uređena entitetskim zakonima, konkretno recimo u Federaciji BiH to je riješeno Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima iz 1998. godine i prema tom Zakonu je neophodna suglasnost federalnog Ministarstva pravde da bi se moglo sticati pravo na nekretnine za one koji nemaju državljanstvo Bosne i Hercegovine. Znači samo je taj segment bitan što se tiče onih koji bi eventualno izgubili državljanstvo Bosne i Hercegovine.

RSE: Dakle, to je ono što ljude čeka u budućnosti, ako budu htjeli da kupuju imanja, kuće, vikendice i tako dalje. Ali ono što do sad imaju, što je upisano kao njihovo vlasništvo, to ne mogu izgubiti.

PILAV: Upravo tako. Što se tiče susjednih zemalja, Bosna i Hercegovina je sa nekim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije već zaključila ugovore o uređenju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa, dok su neki postupci u toku. Evo recimo sa Republikom Makedonijom je u martu mjesecu ove godine parafiran Ugovor o uređenju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa i to je prvi ugovor te vrste koji je Bosna i Hercegovina zaključila sa jednom od država nastalim raspadom bivše SFRJ. Što se tiče drugih država, sa Slovenijom je taj Ugovor dogovoren praktički još 1997. godine, međutim ostao je sporan jedan član koji se odnosi na pitanje devizne štednje naših građana kod Ljubljanske banke i od tada, od 1997. godine do danas, praktički nema pomaka na razrješenju te situacije. Što se tiče Republike Hrvatske, već nekoliko godina su u toku pregovori oko zaključenja tog Ugovora, međutim pregovori su još u toku. Kada će biti završeni, u ovom momentu ne mogu da kažem. Dok pregovori sa Srbijom i Crnom Gorom još nisu počeli. Može se očekivati da uskoro započnu. Bilo je ranijih inicijativa sa bosanskohercegovačke strane da ti pregovori započnu, međutim stav tadašnje Savezne Republike Jugoslavije bio je da se najprije sačeka da stupi na snagu Ugovor o sukcesiji, pa da se tek nakon toga pristupi pregovorima za zaključenje tog Ugovora. I treba dodati da je u junu mjesecu ove godine Ugovor o sukcesiji konačno stupio na snagu, nakon što ga je ratifikovala Republika Hrvatska, koja je posljednja ratifikovala ovaj Ugovor, tako da su praktički otvorene mogućnosti za vođenje pregovora i zaključenje tog Ugovora i sa Srbijom i Crnom Gorom.

RSE: Ja bih se još samo nakratko vratila prvom dijelu ovog pitanja, to je dakle državljanstvo druge zemlje i stečena imovina u domovini, u Bosni i Hercegovini, a potpitanje je da li bi moglo biti nekih prepreka kada je riječ o nasljeđivanju?

PILAV: Pitanje nasljeđivanja je također uređeno entitetskim zakonima, konkretno u Federaciji je opet uređeno Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima koji ne predviđa neke prepreke za nasljeđivanje nepokretne imovine i za one osobe koje nemaju državljanstvo BiH.

RSE: Kad ste pomenuli ovaj Ugovor s Makedonijom, znači državljani Bosne i Hercegovine mogu tamo imati nekretnine i obratno, ili to još nije sređeno?

PILAV: To pitanje je uređeno tim Ugovorom na taj način da prema zakonodavstvu svake zemlje mogu sticati praktički i prava vlasništva na nekretninama. Što znači na onaj način na koji je to uređeno makedonskim, odnosno zakonima u Bosni i Hercegovini, pod tim uvjetima se mogu sticati vlasnička prava.

RSE: Ipak su u ovom momentu, čini mi se, važnija ona druga, osnovna, koja se regulišu ugovorima o socijalnom osiguranju, kao što su penzije.

PILAV: Što se tiče penzija, odnosno Ugovora o socijalnom osiguranju, tu su ostvareni daleko veći pomaci. Ugovor o socijalnom osiguranju sa Republikom Hrvatskom je zaključen nakon prilično dugih pregovora, stupio je na snagu krajem 2001. godine. Sporazum o socijalnom osiguranju sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, sadašnom Srbijom i Crnom Gorom je stupio na snagu 1. januara ove godine. Što se tiče Ugovora o socijalnom osiguranju sa Republikom Makedonijom, on je parafiran početkom aprila ove godine i u toku je postupak ratifikacije tog Ugovora. Jedino još traju prilično dugo vremena, zapravo negdje oko godinu dana, pregovori koji se tiču zaključenja Sporazuma o socijalnom osiguranju sa Republikom Slovenijom. Do sada smo imali tri kruga pregovora oko zaključenja tog Sporazuma, ima još uvijek određenih problema i naredni pregovori su zakazani u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, od 22. do 24. novembra ove godine.

* * * * *

U Republici Srpskoj u toku su javne rasprave o Prijedlogu Zakona o raseljenim licima, povratnicima u Republiku Srpsku i izbjeglicama u Bosni i Hercegovini. Tokom debate u Banjaluci, predstavnici udruženja Srba iz Hrvatske su istakli kako ne žele biti azilanti, što proizlazi iz ovog zakona. Detaljnije Milorad Milojević:

Predstavnici izbjeglica iz Hrvatske zahtijevaju od Vlade Republike Srpske suštinsku promjenu Nacrta Zakona o raseljenim licima, povratnicima u Republiku Srpsku i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine. Govoreći tokom javne rasprave, predsjednik „Krajine“, Udruženja Srba protjeranih iz Hrvatske, Krsto Žarković, rekao je da je Nacrt Zakona u sadašnjem obliku neodrživ i diskriminirajući prema izbjeglicama:

„Ne želimo status azilanta i nećemo da prihvatimo da smo mi dobrovoljno napustili prostor Hrvatske. Mi tražimo da se reguliše status izbjeglih lica u Bosni i Hercegovini. To je osnovno. Nikako lica, državljani BiH, koji su izbjegli s ovih prostora, ne mogu biti izbjeglice u toj zemlji. Gotovo smo sigurni da se Zakon u ovoj formi neće usvojiti. U slučaju da se usvoji, ide tužba Ustavnom sudu BiH i dalje Sudu u Strazburu. Znači potpuno u zakonskim okvirima ćemo tražiti svoja prava, po Konvenciji iz 1951. godine.“

Pomoćnik ministra za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske, Drago Vuleta, tvrdi da sadašnjim Nacrtom Zakona, ako on bude usvojen, neće biti kršenja izbjegličkih prava. Jednostavno, kaže on, izbjeglice moraju da shvate da se njihov status sada definiše na nivou države Bosne i Hercegovine:

„Zaista nema bojazni da će neko biti uskraćen za status izbjeglice, koji mu se garantuje i po Evropskoj konvenciji, i njihov status se utvrđuje Zakonom o kretanju i boravku strana i azilu, i to utvrđuje Ministarstvo sigurnosti? Zato je tu najviše i došlo do bojazni i straha da će kroz taj Zakon steći status azilanata i sutra biti protjerani, mada zaista nema potrebe za strah, jer Zakon izričito kaže da svi koji imaju status i oni koji će ga dobiti, dobiće ga u skladu sa Evropskom konvencijom. Kad se taj status potvrdi, ta lica neće biti briga Ministarstva sigurnosti, nego briga Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice na nivou Bosne i Hercegovine, da se ustvari usvoje sva ona prava – i pravo na rad i socijalnu zaštitu i sva druga prava koja su im zagarantovana Konvencijom.“

Vuleta smatra da bi kroz sadašnju javnu raspravu trebalo izvršiti pritisak i na krovne institucije Bosne i Hercegovine, u rješavanju ključnih pitanja o statusu izbjeglica, kao što su imovinska prava i pitanja državljanstva i ličnih dokumenata. Treba snažno kandidovati Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da konačno riješe sa zemljama u okruženju, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, sva pitanja bitna za izbjeglice, kako bi svi građani imali ista prava što se tiče imovine i državljanstva i to na dobrovoljnoj osnovi, kaže Vuleta:

„Trebamo inicirati i snažno postaviti pred Bosnu i Hercegovinu zadatak regulisanja trajnog pitanja onih koji imaju status izbjeglica i pitanja njihove imovine, imovinskih odnosa, jer mi znamo kolike imamo probleme po pitanju zamijenjene imovine. Da idemo i sa izmjenom imovinskih zakona. Negdje je završen proces, ali negdje se čeka presuda sudova i naš je prijedlog da to sudovi okončaju, jer smatramo da bi međudržavnim ugovorom ili sporazumom države to mogle riješiti temeljem priznanja stranih presuda, olakšati ljudima koji su vršili zamjenu imovine, ovdje ostaju bez te imovine na temelju pravosnažne presude da se ta presuda prizna i u drugoj državi i da se omogući tim ljudima ulazak u posjed i uspostavu vlasništva bez dalje administrativne procedure, izlaganja troškova, jer taj postupak je skup. Znači, stvoriti tu pravnu sigurnost da neko, ako je već došlo do poništavanja takvih ugovora, nema bojazni da ne može povratiti bar svoju predratnu imovinu.“

I pored usvajanja Zakona, Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske i dalje će voditi brigu o alternativnom smještaju za izbjeglice. Prema riječima Vulete, problem je i što Republika Srpska već više od deset mjeseci kasni sa usvajanjem Zakona o raseljenim licima, povratnicima u Republiku Srpsku i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine. Ovaj Zakon je već nekoliko puta vraćan na doradu, a sa posljednje sjednice Narodne skupštine Republike Srpske iz forme prijedloga po hitnom postupku opet je vraćen u javnu raspravu. Zbog kašnjenja s usvajanjem, u Ministarstvu kažu da bi se Republika Srpska mogla suočiti i sa sankcijama, jer je Zakon na državnom nivou stupio na snagu još u novembru prošle godine, a obaveza entiteta je bila da svoje usklađene zakone usvoje u roku od šezdeset dana.

* * * * *

Udruženje starih deviznih štediša, u četvrtak 11. novembra predalo je Opštinskom sudu u Sarajevu i Sudu za ljudska prava u Strazburu tužbe protiv banaka, država i međunarodnih predstavnika u BiH koji su odbili donijeti zakon o vraćanju skoro tri milijarde maraka ušteđevine sa knjižica i računa bosanskohercegovačkih građana koji su blokirani još 1991. godine.

Tražimo da Sud utvrdi prava starih deviznih štediša u BiH, kao i da kaže ko je odgovoran i ko mora da ispuni obaveze prema štedišama, naglasila je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja. Ona je između ostalog ponovila ogorčenje štediša zbog toga što je izbjegnuto donošenje zakona o vraćanju ušteđevine u federalnom Parlamentu.

„To je ozakonjena pljačka građana Bosne i Hercegovine. Dakle, jedna otimačina imovine koju su ljudi krvavo zaradili, radeći po gradilištima širom svijeta, pustinjama, džunglama, pateći se i radeći teške poslove. Ništa drugo se ne može reći nego da je to pljačka koju je nametnuo Visoki predstavnik, odnosno uz njega Vijeće za implementaciju mira i Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira, koji su velikim dijelom nosioci ove pljačke, a onda su to sve uradili i prisilili našu vlast koju ja zaista apsolutno ne razumijem. Pogazili su vlastito dostojanstvo, ali nas štediša nisu, jer mi se nećemo pustiti.“

O podnešenim tužbama Amila Omersoftić kaže:

„Tužba ovdje u BiH, za utvrđivanje tih naših prava, a tri tužbe prema Strazburu: jedna protiv Slovenije zbog štednje u Bosni i Hercegovini kod Ljubljanske banke, druga protiv Srbije i Crne Gore, zbog štednje u Investbanci i treća protiv Bosne i Hercegovine, jer pet članica sukcesora bivše Jugoslavije nisu razriješili naše pitanje. Razriješili su pitanje svojih štediša, a nas nisu, nego su nam čak Ugovorom o sukcesiji nametnuli zabranu daljeg korištenja naših prava, čak i u Bosni i Hercegovini. I tužićemo zemlje članice Vijeća Evrope koje su u Upravnom odboru Vijeća za implementaciju mira, to su Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Turska kao predstavnik islamskih zemlja. Da je ovoliki nemoral ljudi koji upravljaju našim životima, odnosno odlučuju o našoj sudbini, zaista nisam mogla da vjerujem. Ono što ovdje boli, to je što građanin više nije građanin, što više nismo ništa. Političari se kreću po interesnoj sferi nekih nacionalnih prepucavanja, više ne bih rekla ni nacionalnih interesa. Ako se ovako nastavi, dakle da vam danas uzmu vašu imovinu koju imate u bankama, onda nemojte biti sigurni da vam sutra neće doći ta ista vlast i uzimati sve što im treba da bi opstali na vlasti, da bi oni imali da uživaju. Svjedoci smo, svaki dan gledamo, koliko se ta vlast rahata, što naši kažu, uzimajući sebi i šakom i kapom, iz budžeta otimajući za sebe, iz poreskog dijela, a ne dajući građanima apsolutno ništa.“

* * * * *

U opštini Konjic neophodno je popraviti još najmanje hiljadu i šest stotina kuća. Vlasnici se nadaju novim projektima, kako bi konačno imali vlastiti krov nad glavom:

„Vakat bi bilo i mi da proživimo tamo na svom.“

„Osjećam dug, obavezu da se vratim u svoje rodno mjesto.“

Povratnika ipak ima. U Donje Selo u ovoj godini vratilo se dvanaest porodica. Živana Čečez ističe:

„Dolazim iz Prihvatnog centra ,Prelovo‘ , Višegrad. Bili smo tu osam godina u kolektivnom smještaju. Bilo nam je stvarno užasno, uslovi nikakvi. Ovdje nam je lijepo, CRS nam je napravio kuću, dao nam je donaciju. Nema nigdje bez svog doma. Ovdje sam sa još dvoje djece, mali se vratio sa mjesec dana starosti, ne može se živjeti na tuđem, to je ipak tuđa imovina.“

I ostali povratnici ne kriju radost:

„Uvijek sam čekala taj trenutak da se vratim. Osjećam se najbolje u svome i na svome. Vratili smo se proljetos, dva sina, muž i ja.“

„Ovo je naš život, ovo je naše mjesto, tu smo se rodili, tu smo živjeli, učili škole, vratili se u svoje i na svoje i ovo za nas znači mnogo.“

Naša slušateljka Šefika Alić, koja ovu emisiju prati u Kopenhagenu, obratila se redakciji i potražila pomoć za povratak u stan u Banjaluci. Njena borba da ostvari osnovno pravo – pravo na dom, iz kojeg je grubo istjerana, traje već osam godina. Kontaktirali smo Odsjek Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u Banjaluci i nakon upornih pokušaja dobili smo obećanje šefa odsjeka Marije Đukić da će sadašnji korisnici stana porodice Alić taj stan morati napustiti do 26. novembra. A ako to ne urade, slijedi deložacija. Ovu informaciju objavljujemo javno, kako bi i na taj način povećali odgovornost nadležnih u Banjaluci za provođenje imovinskih zakona, uz pozdrav gospođi Alić i poruku da ćemo pratiti hoće li će pismeno obećanje biti provedeno u praksi.

* * * * *

Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
XS
SM
MD
LG