Dostupni linkovi

logo-print

Marinci čiste Faludžu, nemiri se šire Irakom


Cetvrtog dana zestokih borbi u Faludzi, americki su marinci potisnuli iracke pobunjenike u periferne dijelove, na jugu toga grada. Izvjestaji sugeriraju da se vode zavrsne borbe i da americke i iracke snage pocinju takozvane operacije ciscenja mogucih pobunjenickih uporista.

Americki ministar obrane Donald Rumsfeld potvrdio je da je u borbama proteklih dana poginulo vise stotina pobunjenika:

"Nema sumnje da su neki pobunjenici napustili Faludzu prije nego sto su borbe pocele. No, stotine su ih ostale, a veliki dio njih je ubijen ili zarobljen", izjavio je ministar Rumsfeld.

Duznosnici americke vojske na terenu procjenjuju da je tokom cetverodnevnih borbi u Faludzi poginulo oko 600, od ukupno oko 3,000 pobunjenika koji su bili u gradu kada je pokrenuta ofenziva.

U borbama su poginulo 23 americka vojnika, vise od 170 americkih i 30 irackih vojnika je ranjeno. Ministar Rumsfeld nije mogao procijeniti kada ce operacije u Faludzi biti okoncane, ali nije imao sumnji u njihov konacan ishod:

"Nema potrebe da se upustam u nagadjanja o tome koliko ce dugo trajati operacija u Faludzi. Trajat ce onoliko koliko bude trebalo i bit ce okoncana uspjesno i taj ce grad prestati sluziti kao utociste za teroriste i ekstremiste", izjavio je ministar Rumsfeld.

Iako je vecina civila napustila Faludzu prije pocetka posljednje ofenzive, pretpostavlja se da je u gradu u kojem je zivjelo oko 300,000 ljudi, ostalo njih oko 50,000. Za sada nema nikakvih informacija o njihovom polozaju i mogucim civilnim zrtvama.

Uporedo s okoncanjem operacija u Faludzi, pobunjenici su u drugim dijelovima Iraka organizirali protunapade na vladine snage. U Mosulu su spalili policijsku stanicu i prethodno iz nje iznijeli svo oruzje. Stanovnici tog grada opisuju stanje u njemu kao najgore od svrgavanja Sadama Huseina. Americka vojska prema tom dijelu zemlje salje pojacanja i to iz Faludze, sto svjedoci o ozbiljnosti situacije.

Napadi na vladine i americke postrojbe izvedeni su i u Samari, Bakubi, Tikritu, Ramadiju i Bagdadu.

Porast nasilja jos je ozbiljnije doveo u pitanje odrzavanje parlamentarnih izbora, predvidjeno za kraj prvog mjeseca iduce godine. Uz to, udruzenje irackih muslimanskih klerika pozvalo je stanovnistvo te zemlje da ne izlazi na biralista. Americka administracija smatra da ce izbori potvrditi kako je stanje u Iraku normalizirano, a demokracija uspostavljena. Neuspjeh na tom planu predstavljao bi ozbiljan udarac naporima Washingtona da privede kraju operacije u Iraku, te da u obnovu zemlje i odrzanje mira u njoj ukljuci i druge zemlje.
XS
SM
MD
LG