Dostupni linkovi

logo-print

Selma na Interliberu


Selma
Putuje na fakultet
Ona putuje, ja kofer nosim
Molim
Težak je al‘ pošto njen je lično
Ja i taj kofer volim

Selma
Na ulasku u voz ti htjedoh reć‘
Nešto nježno, što izaziva
Pozor
Al‘ rekoh samo zdravo, Selma
I ne naginji se kroz prozor

Tko je Selma, pitaju se mlađi. Stariji itekako znaju. Ali malo zna tko da je ove stihove na upravo otvorenom Interliberu u Zagrebu pročitala prava Selma. Sedamdeset petogodišnja Zagrepčanka Selma Borić Fundurulja kojoj je pjesnik Vlado Dijak davne 1949. godine posvetio tu pjesmu.

„Ja sam živjela s roditeljima u Zenici. U Sarajevu sam imala tetku, tu sam maturirala i pošto tada u Sarajevu nije bilo fakulteta, išla sam na studije u Zagreb. Izašla sam iz kuće, s tim svojim malim, lijepim koferom, moj otac je imao kožni, krasni, mali kofer, i sretnem Vladu Dijaka, bio je plav... On mi je pomogao taj kofer nositi. Rekao mi je: ,Ja tebe volim već četiri godine. Uvijek sam trčao na korzo da te vidim.‘ Ja to nisam znala. Došli smo na stanicu, ušla sam u voz, prozor je bio razlupan. On je dole stajao, pričali smo i onda mi je rekao: ,Selma, ne naginji se kroz prozor‘.“

Dijakovu „Selmu“ 1974. godine uglazbio je Goran Bregović i širom bivše države proslavilo Bijelo dugme.

„Kad su me oni upoznali, bili su oduševljeni. Ali kasnije, kad su postali jako popularni, onda više nisu na mene obraćali pažnju.“

Iako inženjerka građevine Selma i sama piše. Jutros je na Interliberu promovirana prva zbirka njezine poezije, koju je posvetila upravo Bijelom dugmetu. Izdavač Nikola Vukolić iz Zadužbine „Petar Kočić“ Banjaluka –
Beograd, očekuje da će se sa zanimanjem čitati i u Hrvatskoj:

„Ovdje je nevjerovatno veliko interesovanje za Ćopića, pa i za druge srpske pisce iz Bosne i Hercegovine. Prestalo je više to gledanje šta je latinica, šta je ćirilica, da li je engleski, da li je srpski, hrvatski, bošnjački… Ljudi traže dobru knjigu. Evo mi ove godine dodjeljujemo ovdje i Miljenku Jergoviću ,Kočićevo pero‘ za knjigu ,Dvori od oraha‘. To je briljantna knjiga. Znači, dobra knjiga svagdje je dobrodošla.“

Hrvatski izdavači su specijalno za Interliber pripremili nekoliko naslova, između ostalog „Kobrno trojstvo“ Noama Chomskog, autobiografiju Billa Clintona i druge. Do petka će se, kaže književnik Edo Popović, kojeg smo zatekli na Meandrovom štandu, održati čak četrdeset promocija:

„Na Meandrovom štandu sutra je Kemal Mujčić s ,Radom na crno‘, u subotu je Ivana Sajko sa ,Ženom bombom‘. To će biti vrlo glasna i bučna promocija i treba je svakako vidjeti.“

Predsjednik Poslovnog udruženja izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine Ibrahim Spahić ističe da iz Bosne i Hercegovine, zemlje partnera, na ovogodišnjem Interliberu nastupa čak četrdeset i jedan izdavač:

„Mi ćemo predstaviti knjigu od izdavača ,Iz Bosne Srebrene‘ ,Svjetlo riječi‘, onda nova djela Ivana Kordića, predstavit ćemo ,Povijesni atlas Bosne i Hercegovine‘, predstavit ćemo knjigu ,Rat uživo‘ Senada Hadžifejzovića, onda Milića, Kljujića… Nisam čuo nikada da se entiteti međusobno čitaju, ali se pjesnici slušaju.“

Nakladnici iz Srbije i Crne Gore, kojih je tek nekolicina, zadovoljni su kupcima i posjetiteljima, ali vrlo nezadovoljni organizatorima Interlibera koji su im, prema riječima Dragiše Veljkovića iz izdavačkih kuća ,Kozmos‘ i ,Tri lipe‘, i ove godine dodijelili drugorazredna mjesta na zagrebačkom sajmu:

„Ja nešto zamišljam šta bi bilo kad bi Beogradski sajam ,Školsku knjigu‘, kojoj dao sto kvadrata na početku hale, u glavnoj ulici, bacio negdje u kut i tako dalje. Odnos je krajnje nefer.“

Hrvatska književnica Juliana Matanović:

„Mislim da je uvijek nesreća nakladnika koji se nađu u šestom, a ne u petom paviljonu.“

Politolog Šime Vranić puno je kritičniji:

„Tužno je koliko je malo tuđih izdavača. To nije nikakav sajam. Nije zanimljiv ni Bosni i Srbiji, a kamoli nekom trećem. Sloveniju nisam ni vidio. Trebalo bi početi razgovore o tome kolika smo mi jadna provincija. Takve me misli obuzimaju kad gledam ovo.“

Mladi posjetitelji, međutim, osobito studenti, ne kriju oduševljenje Interliberom, prije svega zbog povoljnih cijena stručne literature:

„Neke knjige koje su po knjižarama trista kuna, ovdje su sto. Čak i neke koje su četiristo, ovdje su sto.“

„Već smo pobrali punu torbu knjiga.“
XS
SM
MD
LG