Dostupni linkovi

logo-print

Krajem sedmice tačka na Izvještaj o Srebrenici


Mart 2003. godine. Dom za ljudska prava zaključuje kako Republika Srpska nije provela svrsishodnu i efikasnu istragu o masakru u Srebrenici u julu 1995. godine. Bilo je to prvi put da se zvanično u BiH događaji u ovoj enklavi UN-a označe kao najveće i najužasnije masovno pogubljenje civila u Evropi u drugoj polovici 20. vijeka. Tadašnji potpredsjednik Doma, Mato Tadić:

“Organi vlasti RS-a, proizvoljno i bez opravdanja, nisu preduzeli bilo kakve radnje da pronađu, otkriju i objelodane informacije koje su podnosioci prijava tražili. Npr. nema dokaza da su organi vlasti RS-a obavili razgovor s bilo kojim pripadnikom Vojske RS-a koji je bio umiješan u događaje u Srebrenici, da su objelodanili bilo koji materijalni dokaz koji još uvijek imaju u svojem posjedu, ili da su otkrili bilo koju informaciju o lokacijama masovnih grobnica, kako bi tražene informacije učinili dostupnim porodicama žrtava događaja u Srebrenici u julu 1995. godine.”

Tako je, zapravo, Dom za ljudska prava označio prekretnicu u saznavanju istine. Nakon što je ugašen, njegov sljednik, Komisija u okviru Ustavnog suda BiH, ocijenit će Izvještaj o događajima u Srebrenici, iza kojeg je stala entitetska vlada. Predsjednica bh. sekcije Društva za ugrožene narode, Fadila Memišević:

“Kao organizacija za ljudska prava koja je usko vezana za problematiku Srebrenice, nismo bili zadovoljni ovim načinom odbijanja od 2002. godine. Ona je još u Ivanićevoj vladi bila, koji je bio zadužen za odnose sa Tribunalom, kad je onaj famozni izvještaj podnio gdje je broj žrtava tako minimiziran sramno. Negdje oko 2 600 su rekli da je ubijeno vojnika, na što smo mi reagovali, jer smo imali zbilja dokumentaciju da je od tih preko osam hiljada ubijenih, dvije hiljade dječaka u starosti od 11 do 15 godina ubijeno u samo sedam dana od 11. do 18. jula. I mi smo to i poslali Vladi RS-a.”

Izvještaj o događajima u Srebernici rezultat pritiska ili drugačijeg odnosa Vlasti RS-a:

“Ovaj konačni izvještaj, već sam upoznata, govori o broju žrtava. Priznaje se da je to preko osam hiljada. Ovo sada što imamo neku verziju, vjerovatno će to Konmoisija i da prihvati, da li je to put neke spoznaje ili pročišćavanja, bolje je reći katarze Vlade RS-a? Nažalost, moj lični stav je da to nije još uvijek katarza. Bila bi katarza da je zbilja došlo samoinicijativno, da su odmah izašli sa ovim podacima. Međutim, ne mogu zaboraviti onaj dan kada je pred kamerama predsjednik RS-a, gospodin Dragan Čavić, čitao tekst. I rekacije su bile različite. Mi smo, naravano, rekli da je to dobro što je priznat zločin, mada gospodin Čavić nije rekao da je bio genocid. I samo dan ranije, kompletan establišment RS-a je potpisao zahtjev da se povuče tužba protiv Srbije i Crne Gore. Dakle, bilo bi puno uvjerljivije priznanje tog zločina u Srebrenici da se kompletan establišment potpisao na tu izjavu, jer je to sve bilo u pisanoj formi, ali nije, što je nas navelo zbilja na tvrdnju da je sve to bilo pod pritiskom, da je to priznanje izdejstvovano, da još uvijek nije iskreno.”

Pritisak na vlast RS-a u prvi plan ističe i Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava ovog entiteta:

“O tome najbolje svjedoči činjenica da je Čavić ubrzo nakon tog gesta posjetio u Hagu haške optuženike, haške pritvorenike i nakon povratka u RS govorio o tome kao da je tamo posjetio ne znam kakve zvaničnike, svoje političke savjetnike. Čak je u jednom kontekstu rekao: ’Zajednička poruka haških optuženika je da čuvamo RS.’ Kao da su oni neki njegovi politički konsultanti, kao de se na radi o grupi zločinaca.”

Majke ubijenih Srebreničana kažu:

“Nama je majkama presuđeno. Lično je meni presuđeno 1995. 11 jula. Od tog dana ja izdržavam kaznu. Nije moj život - život. Moj život je kazna.”

Bez obzira što se do izvještaja o događajima u Srebrenici došlo uz veliki pritisak, prije svega međunarodne zajednice, istina sadržana u dokumentu o kojem će konačan stav dati Komisija za ljudska prava Ustavnog suda, već se ocjenjuje kao jedan od koraka u pomirenje i budućnost u BiH.
XS
SM
MD
LG