Dostupni linkovi

logo-print

Ko će nove Crnogorce rađati?


“Prekidanje trudnoće, kada se utvrdi da je beba ženskog pola je klasičan vid nasilja nad ženama”. Međutim, riječ je, na žalost, o poznatom crnogorskom stereotipu”, kaže šefica Kancelarije za ravnopravnost polova Nada Drobnjak:

“Gdje je nekada važilo da, ako neko ima samo žensku djecu, čak nema djece, nego se kaže: “Ima dijete i tri kćerke”, ako je imao sina i tri kćerke. To još uvijek kod nas živi, još uvijek se vrši pritisak u porodici na ženu da mora da rodi muško dijete i imali smo veliki broj slučajeva da se rađa po nekoliko djece da nije bilo planirano, ali se tjera da se dođe do muškog djeteta”.

Umjesto toga već neko vrijeme se, zahvaljujući naučnim dostignućima, prenatalnim testovima, pol djeteta može utvrditi već nakon prvih nekoliko nedjelja trudnoće. Prenatalni testovi, prije svega, su namijenjeni da se u ranim mjesecima trudnoće utvrdi da li je plod u redu i tokom tih detaljnih analiza saznaje se pol. Da su ovoj mogućnosti spremni da podlegnu mnogi, uz različita obrazloženja, Nada Drobnjak navodi primjer:

“U razgovoru na tu temu sa mladim, obrazovanim čovjekom, dobila sam odgovor: “Znaš, prihvatam da treba da se rađaju muška i ženska djeca. Sve ja to prihvatam, ali još uvijek je lakši život muškarcu i ja želim da sjutra imam muško dijete”.

Sociološkinja Srebrenka Viđen:

“Ti recidivi tradicionalnog koncepta kulture življenja koje su, naravno, karakteristični za područje Crne Gore, značajno dobrinose opstojnosti i nepotrebno dugoj opstojnosti tog u osnovi patrijarhalnog stava o prirodnoj neravnopravnosti porodičnih uloga, raspodjele uloga unutar porodice po osnovu pola”.

Statistike nema, jer se prenatalni testovi, kojima se utvrđuje pol, još uvijek uglavnom rade u privatnim ordinacijama i uz garantovanu diskreciju. Čak se znatno manje novca, oko tri stotine eura, nego što je to bilo ranije kada se za tu vrstu testova odlazilo u Beograd. Neke od žena koje su se podvrgle ovom testu nijesu željele da govore o tome javno, ali se da zaključiti da se ne kaju zbog odabira. O ovoj pojavi u Crnoj Gori, iako je već godinama poznata, do sada se javno nije govorilo. Kako kaže psihološkinja Ervina Dabižinović pažnja javnosti na ovo skrenuta je tek prije nekoliko dana i to, kako je rekla, neprimjerenim i zlonamjernim tekstom u novinama pod naslovom: “Crnogorke namjerno abortiraju kćerke”. Umjesto ozbiljnog suočavanja sa ovom zabrinjavajućom pojavom, prema ocjeni Ervine Dabižinović, mediji su htjeli da profitiraju u dnevno-političke svrhe:

“Radi se o tome da je ona čist produkt časnog patrijarhalnog sistema i ustrojstva društva, u kojem su žene ovako loše tretirane i degradirane na nivou robe. U ovakvom patrijarhalnom ustrojstvu moći i politike, tla i krvi, kako se ona naučno zove, žene su obespravljene, prilično neosviješćene o svojoj poziciji i služe kao instrument za ostvarivanje iste te patrijarhalne moći. Tu je, zapravo, problem što naše bi naše društvo trebalo, na osnovu ovakve jedne pojave, da uradi jednu vrlo ozbiljnu analizu i da se upita kako i na koji način žene Crne Gore danas žive ovdje”.

Nada Drobnjak:

“Mislim da riješenje za to nije prekidanje trudnoće sa ženskom djecom, nego mijenjanje kulturnog konteksta, društvenog konteksta, u kome živimo, u kome će i muška i ženska djeca imati jednake šanse”.

Utvrđivanje pola u ranoj trudnoći, prema riječima sociološkinje Srebrenke Viđen, je planetarni trend, ali je kod nas nešto izraženiji. Ona navodi primjer da je nedavno u Hrvatskoj objavljeno da, kako kaže, toj državi fali desetine hiljada nevjesta. Doktorka Viđen pita:

“Što ćemo sa tim muškim rodom u tolikom broju? Ko će djecu rađati? Možda malo šaljivo, da nije tragično”.

Ervina Debižinović:

“To jeste jedan vid diskriminacije. Kada vi radite namjeran prekid trudnoće na osnovu pola, ali se onda moramo zapitati zašto žene u Crnoj Gori prave takvu odluku koja ne može da se shvati nikako drugačije, a da se ne osjeti bol”.

Crna Gora je društvo koje preferira muške potomke, gdje je potpuno jasno kako se žena tretira, ako ne rodi muško dijete. Dabižinović se plaši da će u Crnoj Gori, kada se govori o ovoj temi, same i nezaštićene ostati samo žene, a to nije samo njihova odgovornost. Sociološkinja Srebrenka Viđen upozorava, međutim, da će žene na ovaj način postati kreatorke ukupne pozicije žene u društvu:

“Nije neka demagoška floskula kada to kažem. Svijest o njenim sposobnostima koje su se do sada manje cijenile, a to objektivno ne zaslužuju, da se ta svijest iscrpljuje u toj mogućnosti izbora ovakve vrste. Ne rađanja ženske djece. Ovim trendom one same, po meni, postaju aktivne kreatorke, sudionice ukupne pozicije žene u društvu. Čak, na žalost, onih žena koje nijesu rođene. Ja se pitam da li te majke imaju pravo na to? Da li uopšte imaju prava da određuju na ovakav način da potenciraju i dalje još teži i još pogubniji položaj te ženske djece koje će se, naravno i dalje rađati”.
XS
SM
MD
LG